Kulturno-istorijska čitanka Bošnjaka u Crnoj Gori predstavljena je sinoć u Podgorici.
„Promocija kulturno-istorijske čitanke Bošnjaka u Crnoj Gori održana je u Podgorici, na radost onih koji su je oblikovali i svih posjetilaca promocije, jer sadrži štivo koje će koristiti učenici, nastavnici, ali i svi drugi zainteresovani za otkrivanje i upoznavanje bošnjačke kulture, tradicije, jezika i historije“, navode iz Bošnjačkog vijeća.
Na promociji su govorili članovi redakcije i stručni konsultanti: Mirsad Rastoder, mr Admir Adrović, dr Sait Š. Šabotić, dr Adnan Prekić, dr Mehmed Đečević i Suljo Mustafić. Izdavač je Bošnjačko vijeće.
„Bošnjaci u Crnoj Gori imaju slojevito i bogato kulturno i društveno-političko nasljeđe i ponosni su na brojne neimare čija su djela nesebično utkana u sve pore savremenog razvoja naše države“, kazao je Mirsad Rastoder, inicijator i jedan od priređivača, uz napomenu da Čitanka u sažetom formatu treba da podstakne optimalnije proučavanje bošnjačke historije, jezika, književnosti, kulture i znatno sadržajnije predstavljanje kroz obrazovni program.
On je pojasnio da su, zbog obima i namjene knjige, na stranicama ovog izdanja zastupljeni samo neki vrijedni stvaraoci iz različitih oblasti kulture, sa željom da u nastavku edicije dužnu pažnju dobije znatno širi krug pisaca, slikara, muzičara i posebno naučnika, uz puno poštovanje standarda pedagoške didaktike.
„Sadržaj ove čitanke strukturiran je tako da obuhvati najvažnije aspekte identiteta Bošnjaka. Prvi dio, posvećen istoriji, rekonstruiše njihov put kroz vijekove – od osmanskog perioda do savremenog doba, dok drugi oslikava kulturna dostignuća“, pojasnio je mr Admir Adrović, jedan od priređivača knjige.
„Posebna pažnja posvećena je jeziku, književnosti, arhitekturi, muzičkoj i likovnoj umjetnosti, kao i filmskom i pozorišnom stvaralaštvu. Knjiga ne samo da informiše, već inspiriše i poziva na dublje razumijevanje i njegovanje kulturne raznolikosti. U vremenu kada nam je interkulturalni dijalog prijeko potreban, Bošnjačka čitanka može biti pouzdan alat za smanjenje etničke distance, jačanje međusobnog povjerenja i afirmaciju suživota“, uvjeren je Adrović.
„Knjiga je pisana na principima otvorenosti, objektivnosti,etičke i moralne dimenzije istorije,“, naglasio je dr Sait Šabotić.
“Ovim priručnikom pokušali smo da ostvarimo uvid u historijske, kulturne i društvene aspekte Bošnjaka, osvjetljavajući njihovu ulogu i značaj u društvima čiji su aktivni sudionici bili. Bošnjačka čitanka pruža dragocjene informacije za sve koji žele da bolje razumiju historiju, kulturu i identitet Bošnjaka u ovom regionu. U nastojanju da se objektivno prikaže jedna forma kratke historije Bošnjaka, srž njihovog jezika i kulturne baštine, trudili smo se da to učinimo na temelju dokaza, bez favorizovanja određenih narativa, grupa ili ideologija, kazao je Šabotić.
Istoričar dr Adnan Prekić ukazao je na povod objavljivanja Čitanke, objašnjavajući da je takvo izdanje neophodno i Bošnjacima u Crnoj Gori, ali i drugima koji ne razumiju istorijsku utemeljenost ove zajednice u Crnoj Gori. Prekić smatra da Bošnjaci u Crnoj Gori ne poznaju dovoljno sopstveno nasljeđe i istoriju, i da iz tog neznanja dolazi i savremeno nerazumijevanje uloge i položaja ove zajednice u Crnoj Gori.
Zaključio je da je Čitanka dobra osnova i dobar početak, ali da nastavak leksikografskog obrađivanja istorije, kulture i nasljeđa Bošnjaka u Crnoj Gori predstavlja prvorazredni zadatak autora i saradnika u pripremi ove knjige, ako budu imali podršku resornih institucija.
Bošnjačka čitanka predstavlja višestruko važno štivo, konstatovao je recenzent, dr Mehmed Đečević.
“Važno – u onoj mjeri u kojoj je potreba za ovakvom publikacijom rezultat činjenice da u nastavnim planovima ovdašnjih škola, i nakon izvjesnih korekcija, na pojedinim mjestima opstaju predstave Bošnjaka koje su, u najmanju ruku, obojene etnocentrizmom. U tom kontekstu, čitanka je kvalitetan izvor informacija za one mlade koji žele da se objektivnije (ili makar – iz drugog/“sopstvenog“ ugla/upoznaju sa različitim aspektima svog nacionalnog identiteta, a naročito onog njegovog dijela koji je matično vezan za prostor Crne Gore. Osim samih Bošnjaka, Čitanka je dragocjeno štivo za sve dobronamjerne ljude koji žele da bolje upoznaju historiju i kulturu jednog od manje brojnih naroda naše države”, ocijenio je Đečević.
“Bošnjačka čitanka ispunjava sve neophodne uslove: naučne, metodološke, saznajne, edukativne”, zapisao je u recenziji knjige dr Ivan Tepavčević.
“Korišćenje ovakve čitanke, pisane kao jedna cjelina sa mnoštvom istorijskih, kulturnih, socioloških informacija, integrisanih u jedinstven tekst, napisan na originalan i zanimljiv način, doprinosi međusobno boljem upoznavanju sa svim našim različitostima koje obogaćuju Crnu Goru. Cilj ovakve knjige jeste prije svega rekonstrukcija istorijskog puta Bošnjaka, ali ne samo kao opisivanje, već kao i slika i nauka o ljudima sa ovog podneblja. U čitanci se određuje prostorni okvir njihove istorije, teritorijalne rasprostranjenosti, i prije svega razrješenje dileme porijekla, imena, identiteta Bošnjaka, da bi se zatim prešlo na istorijske, kulturne događaje života Bošnjaka u Crnoj Gori (od prodora Osmanlija na Balkan do savremenih dešavanja u XX vijeku). Prošavši kroz mnoga teška razdoblja na uvijek nemirnom Balkanu, put njihove društvene, etničke, kulturne, jezičke osobenosti bio je prepun osporavanja, asimilacije, zapostavljanja. No, ipak, Bošnjaci su, pored svih izazova u prošlosti, uspjeli sačuvati svoj identitet, jezik, kulturu i tradiciju, i postali su jedan od značajnih konstituenata Crne Gore, koji zajedno sa drugim narodima na ovim prostorima doprinose različitosti i ljepoti suživota“, konstatovao je Tepavčević.
Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori i jedan od autora Suljo Mustafić je kazao da je posebno zadovoljstvo što su “unutar korica Čitanke okupili sve Bošnjake u Crnoj Gori, od primorja do sjevera, sadržinski i simbolički kroz priču o kulturnom, obrazovnom, jezičkom, muzičkom, likovnim i arhitektonskom nasljeđu“
“Isto tako, ove tekstove su pisali kompetentni ljudi, autori koji su takođe iz različitih sredina, ali su timski radili na ovom projektu. Ovim raste izdavačka djelatnost Bošnjačkog vijeća, a sigurno će, kroz komunikaciju sa čitalačkom publikom ovaj projekat biti pozitivno ocijenjen.Vjerujemo da će nastavak te izdavačke djelatnosti kreirati potreba dopunjenog izdanja Čitanke ili više različitih izdanja, po određenim temama, važnim za bošnjački identitet u Crnoj Gori”, kazao je Suljo Mustafić.
Na promociji Bošnjačke čitanke najavljenaje potreba da se urade slični priručnici po oblastima. Iskazana je zahvalnost Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, Bošnjačkom vijeću i svim članovima Redakcije, za timski rad i doprinos u pisanju prve Bošnjačke čitanke.
Redakciju su činili: mr Admir Adrović, Mirsad Rastoder, mr Sajma Feratović, mr Aldemar Ibrahimović, mr Dženisa Mujević, Suljo Mustafić, mr Melita Malezić, mr Melita Rastoder-Ljaić, mr Halil Markišić, Azra Glavatović, Salko Luboder, mr. Dijana Tiganj-Mehović, mr. Jasmina Halilović-Murić, Braho Adrović, Alisa Džogović-Murić. Krucijalni doprinos dali su stručni konsultanti, uvaženi profesori: dr Sait Š. Šabotić, dr Adnan Prekić, dr Alen Kalajdžija i recenzenti: dr Mehmed Đečević i dr Ivan Tepavčević.
Kako je najavio Admir Adrović, primjerci Čitanke biće poklonjeni gradskim i školskim bibliotekama.
