Nasilje u porodici predstavlja najrašireniju vrstu nasilja nad djecom, za koju su brojke u porastu, grube roditeljske prakse i fizičko nasilje nad djecom u porodici ostaju i dalje problem, istaknuto je predlogu strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2025-2029. godine sa Akcionim planom 2025-2026. godine.
U dokumentu piše da su u skoro polovini crnogorskih opština uvedeni programi podrške roditeljstvu koji jesu imali pozitivne efekte na bolje uspostavljanje odnosa između roditelja i djeteta bez primjene nasilnog disciplinovanja.
“Međutim, finansiranje ovih programa nije u potpunosti regulisano i programi roditeljstva nijesu dostupni u cijeloj zemlji”, piše u dokumentu.
Kako se navodi važno je da roditelji smanje zastupljenost grubih i zlostavljačkih praksi.
“To isto važi i za programe koji su konkretno namijenjeni djeci koja su počinila nasilje. Studije su pokazale da takve preventivne intervencije mogu uspješno smanjiti stope nasilja nad djecom i poboljšati niz ishoda povezanih s većim stepenom rizika od maltretiranja, kao što su problemi u ponašanju kod djece, emocionalne poteškoće, nasilno ponašanje, roditeljske kompetencije i stres, postporođajna depresija i kvalitet interakcije kod parova”, navodi se u dokumentu.
Budući da se nasilje nad djecom dominantno dešava u porodičnom okruženju, očigledno je da zakoni kreirani kako bi se spriječilo da djeca postanu žrtve nasilja u porodici i kako bi se pružio adekvatan odgovor kojim se odvraćaju počinioci, ne pružaju neophodnu zaštitu.
“U vezi s tim, Izvještaj o napretku Evropske komisije za Crnu Goru za 2022. godinu jasno konstatuje da zakonodavstvo protiv nasilja u porodici nad djecom ne nudi potrebnu zaštitu. Izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika iz decembra 2023. godine izvršene su izmjene člana 220 KZ-nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, na način što su povećani kazneni rasponi odnosno izvršeno je pooštravanje zaprijećenih kazni, dok je takođe posebno inkriminisano kao teži oblik djela kada je isto učinjeno na štetu djeteta ili u prisustvu djeteta”, piše u dokumentu.
Ugovoreni dječji brakovi u romskoj i egipćanskoj zajednici i dalje su stvarnost za žensku i mušku djecu.
“Krivični zakon inkriminiše svaki oblik vanbračne zajednice s djetetom kao krivično djelo. Ipak, činjenica je da zakon dozvoljava zaključenje braka djetetu starijem od 16 godina uz vođenje posebnog vanparničnog sudskog postupka i pored preporuke tijela UN za monitoring da se podigne starosna granica za sklapanje braka na 18 godina”, navode u strategiji.
U sistemu pravosuđa, kako je konstatovano, nedostaju adekvatni mehanizmi prevencije koji će štititi djecu od dalje viktimizacije.
“Zabrinjavajuće je da se djeca u sukobu sa zakonom smještaju u istu ustanovu kao djeca s problemima u ponašanju koja nijesu počinila krivična djela i da je uspostavljeno jedno specijalizovano sklonište za djecu žrtve trgovine ljudima”, apostrofirano je u dokumentu.
Pored toga, programi prevencije i rane intervencije u oblasti dječjeg kriminaliteta za djecu mlađu od 14 godina još uvijek su nedovoljno razvijeni i nijesu integrisani u kreiranje javnih politika.
Grupa eksperata za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA) smatra da crnogorski organi treba da pojačaju napore na identifikovanju djece žrtava trgovine ljudima i pruže im adekvatnu dalju pomoć.
S druga strane, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda konstatuje da predstavnici pravosuđa, naročito policijski službenici, imaju poteškoća da prepoznaju onlajn nasilje nad djecom i da pokazuju sporost u pružanju podrške djeci žrtvama tog oblika nasilja.
Izvor: RTCG
