Ugovoreni dječiji brakovi u romskoj i egipćanskoj zajednici predstavljaju ozbiljan društveni problem u Crnoj Gori. Ova praksa ugrožava osnovna prava djece, posebno djevojčica, a često rezultira prekidom obrazovanja i socijalnom isključenošću, upozorava za ADRIA Televiziju izvršna koordinatorka u Centru za romske incijative Fana Delija.
Mnogi pripadnici Romske zajednice u Crnoj Gori žive na margini društva, često izvan zakonskog okvira države. Ova situacija otežava sprovođenje propisa, posebno kada su u pitanju ugovoreni dječiji brakovi.
„Ono što ja mogu da kažem jeste – zakon bi trebalo da bude jednak za sve, bez obzira da li su djevojčice iz zajednice Roma ili Egipćana, svakako, u praksi, po mom mišljenju, zakon se generalno, dječija prava, a i ljudska, ne primjenjuje se adekvatno u praksi kada je u pitanju dječiji ugovoreni brak. Na žalost, mi svakodnevno možemo da čujemo da je neka djevojčica zasnovala vanbračnu zajednicu prije punoljetstva. Ono što je žalosno jeste da kada identifikujemo i procesuiramo slučajeve kada djeca zasnivaju porodicu sa 14,15,16 godina…“, kazala je Delija.
Ugovoreni brakove u romskoj zajednici često uključuju roditelje i širu porodicu, a dogovaraju se kroz tradicionalne norme. Ovi brakovi se dešavaju u ranom uzrastu, najčešće bez pristanka djece, uz zanemarivanje zakonskih i ljudskih prava.
„To je više neki običaj romske i egipćanske zajednice, u praksi se on dešava na način tako što se određeni broj muških članova porodice sa obje strane, okupi se određeni broj ljudi, mi ih nazivamo ,,Staro vijeće“ , onda oni ugovore taj brak, tj. ugovore tu cijenu. Svaki od tih dječijih brakova ima određenu cijenu, kolika je svota novca za određenu djevojčicu. Nakon tog dogovora, slijedi dogovaranje pravila koja treba da se ispoštuju. Roditelji su ti koji garantuju da je djevojčica nevina i to diktira cijenu, kao i to da li djevojčica ulazi u brak po prvi put“, kaže ona.
Ugovoreni brakovi u ovoj zajednici su i dalje učestali. Jedan od najmlađe zabilježenih slučajeva jesu djevojčice od 12 i od 14 godina, na teritoriji Podgorica-Tivat, kako navodi, ovaj slučaj je prijavljen policiji i nije im još uvijek poznato da li će biti formiran slučaj da je to krivično djelo sa elementima trgovine ljudima.
„Niko neće reći u praksi da uzeli smo taj novac, a ovi koji daju taj novac takođe neće priznati. Najčešće pozivaju oca i majku, da li se tako nešto desilo. Nikada nemamo taj poziv od policije, odnosno, tužilaštva, da ispitaju sve učesnike koji su bili prisutni tom činu – tom ugovorenom braku. Jer, najmanje 10,15 ljudi ugovara taj brak“, kaže Delija.
Ugovoreni brakovi ne predstavljaju samo kršenje zakona, već i osnovnih ljudskih prava, jer su žrtve lišene budućnosti i prava na izbor.
Da bi se ovaj problem riješio, neophodno je kombinovati pristup – edukacija unutar zajednice, dosljedna primjena zakona i jačanje povjerenja između romske populacije i institucija.
Bez toga, ovaj začarani krug marginalizacije teško će se prekinuti.
Izvor: Adria
