Agencija za zaštitu životne sredine je dopisom od prije dva dana, u koji je Portal RTCG imao uvid, dozvolila Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore da obavi sječu stabala koja su zaražena potkornjakom u srcu Nacionalnog parka Prokletije.
„Dozvoljava se Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore obavljanje radnji i aktivnosti za suzbijanjem potkornjaka u šumama smrče i sanaciju degradiranih površina u Nacionalnom parku Prokletije, u vidu označavanja stabala koja su potencijalno izvor zaraze i stabala napadnuta potkornjakom prošle godine“ – navodi se u dopisu.
Agencija je formirala i komisiju koja treba da izvrše ocjenu doznake stabla i o tome obavijesti Agenciju.
Time je prekinuta duga polemika oko toga da li treba ili ne treba vršiti sanitarnu sječu u NP Prokletije, dok su čak i strani stručnjaci tvrdili da je to jedini način da se epidemija ove opake zarazne bolesti šuma četinara zaustavi koliko je to moguće, poslije dugog odlaganja. Stabla još uvijek djelimično i na većim visinama pokrivena snijegom još kriju pravo stanje koje kakvo će biti na proljeće, odnosno kada temperature odu preko petanest stepeni i potkornjak se ponovo aktivira poslje zimskog mirovanja.
Poslednje procjene, ne laika, već iskusnih šumarskih inženjera, govore da se u Nacionalnom parku „Prokletije“ bolest potkornjaka u ovom trenutku proširila sa na oko trista hiljada kubika četinara, što iznosi najmanje sto hiljada stabala.
„To će na proljeće biti vidljivo i golim okom. Ja znam i ko je kriv za takvo stanje. I to je, da tako kažem, vidljivo golim okom, koliko god ih državne instucije štitile od odgovornosti. Stvar je jednostavna – moglo je da se blagovremeno spriječi širenje, ali oni koji su trebali i morali to da rade nisu prstom mrdnuli“ – rekao je našem portalu jedan od iskusnih šumarskih inženjera.
U nevladinoj asocijaciji Udruženje drvoprerađivača Plav, podržali su ove tvrdnje idodali da to nije teško provjeriti.
Njihova računica materijalne štete je jasna. Trista hiljada kubika osušenih stabala bi moglo u ovakvom stanju da se iskoristi samo za proizvodnju peleta, i to je naminimalnije dvadeset eura po kubiku – to znači šest miliona eura. Da je sječa oboljelih stabala izvršena ranije, kada je mogla iz njih da se izvuče oblovina i daska, šteta se penje na preko pedeset miliona eura.
„Na proljeće, kada nastupi lijepo vrijeme i temperature pređu petnaest stepeni, potkornjak prelazi iz larve u letećeg štetočinu, a u stanju je da preleti i do četirili ili pet kilometara. Tada će se na udaru naći državne šume prema Čakoru, kao i šume prema području beranskog šumskog prostranstva Šekular ili šuma na teritoriji Andrijevice“ – tvrde drvoprerađivači.
Pošto su sve institucije u Crnoj Gori do sada ostale nijeme na ovaj problem, NVO Udruženje drvoprerađivača Plava obratilo se zbog toga javno predsjedniku države i svim nadležnim državnim instucijama i stavili se, kako su kazali, na raspolaganje tužilaštvu da provjeri njihove to što oni uporno pričaju.
Priča oko bolesti potkornjaka u šumama Nacionalnog parka Prokletije prvu put je pokrenuta u ljeto 2022. godine.
Zatim je dobila na težini u nobembru mjesecu naredne godine, kada je šumarski inspektor iz Plava Hakija Jasavić podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu krivičnu rijavu protiv menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore, koji nisu postupili po nalogu iz aprila te godine da izvrše sanitarnu sječu.
Bolest potkornjaka je zbog tog nemara ekpanzivno napredovala i napravila milionske štete državi Crnoj Gori. Jasavić je tada objasnio da je rješenje o potrebi sanitarne sječe, dostavio još u aparilu 2022. godine u skladu sa Zakonom o šumama član 45.
Kada je u aprilu izvršio kontrolu, ustanovio je da je oboljelo oko pet do šest hiljada kubika čamove šume. U avgustu, u novoj kontroli, ustanovio je da ne samo da nije obavljena sanitarna sječa i izvršena zakonska obaveza, već se bolest raširila i zahvatila 10 do 15 hiljada kubika šume u NP Prokletije.
Zbog nemara i nerada već u oktobru i novembru prošle godine oboljelo je šume u količini od 50 do 60 hiljada kubika u NP Prokletije, da bi u poslednjoj kontroli prije prošlog ljeta ustanovio da je bolest zahvatila 100 hiljada kubika šume u Nacionalnom parku.
U poslednjoj provjeri u kasnu jesen, takođe prošle godine, prije snjegova svaka nada za spas šuma je izgubljena. Oboljelo je, kažu inženjeri 151 hiljada stabala smrče i zakonom zaštićene molike, što je možda i preko 300 hiljada kubika nakvalitetnijeg drveta.
Umjesto da nešto ranije preduzmu, bivšimenadžment Nacionalnih parkova Crne Gore tražio je da inspektora Hakiju Jasavića isključi iz nadležnosti kada se radi o NP Proklerije. I udovoljeno im je. Ovaj inspektor privatno kaže da stotji iza svega što je rekao i iza krivične prijave koju je podnio, ali mu je zabranjeno da istupa u medijima.
„Neko će zbog ovoga kad-tad morati da odgovara“ – kažu u plavskom Udruženju drvoprerađivača.
Ekocid u NP Prokletije je toga obima da će sasvim sigurno doći dan kada nadležne državne institucije neće moći nikoga da zaštite. Prolazi zimska idila u NP Prokletije, kao bajka s aružnim krajem.
Izvor: RTCG
