Prema najnovijem Izvještaju o razvoju po mjeri čovjeka, koji je objavio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Crna Gora je osmu godinu zaredom zadržala status zemlje sa visokim stepenom razvoja, saopšteno je iz UNDP-a.
“Indeks razvoja po mjeri čovjeka (HDI) je pokazatelj koji se koristi za praćenje dugoročnog napretka u tri osnovne dimenzije ljudskog razvoja: dug i zdrav život, pristup obrazovanju i pristojan životni standard. Sa vrijednošću ovog indeksa od 0,862, Crna Gora se nalazi na 48. mjestu od ukupno 193 zemlje i teritorije”, navodi se u saopštenju.
Kako pojašnjavaju iz UNDP-a, na vrhu liste nalazi se Island, a među prvih deset su: Norveška, Švajcarska, Danska, Njemačka, Švedska, Australija, Hong Kong (Kina), Holandija i Belgija.
“Sa druge strane, najniže vrijednosti HDI-a zabilježene su u Centralnoafričkoj Republici, Somaliji i Južnom Sudanu. Od zemalja regiona, u kategoriji zemalja sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka, osim Crne Gore, nalaze se Slovenija (na 21. mjestu), Hrvatska (na 41. mjestu), Srbija (62. mjesto), Sjeverna Makedonija (68. mjesto), Albanija (71. mjesto) i Bosna i Hercegovina (74. mjesto)”, dodali su.
Kako su podsjetili, u periodu od 2003. do 2023. godine, vrijednost HDI-a u Crnoj Gori porasla je sa 0,764 na 0,862, što predstavlja rast od 12,8 odsto.
“Prema najnovijem Izvještaju o ljudskom razvoju, očekivani životni vijek u Crnoj Gori porastao je za 2,9 godina i iznosi 77 godina. U posmatranom periodu, očekivani broj godina školovanja djece povećan je za tri godine i sada iznosi 15,5 godina, dok je prosječan broj godina obrazovanja odraslih (25+) porastao za 2,3 godine i iznosi 12,8 godina. Bruto nacionalni dohodak po stanovniku porastao je za oko 74 odsto u posmatranom periodu”, naveli su u saopštenju.
Prema njihovim riječima, Indeks razvoja po mjeri čovjeka prilagođen nejednakostima (IHDI) uzima u obzir nejednakosti u sve tri HDI dimenzije. „Gubitak” u ljudskom razvoju zbog nejednakosti je predstavljen razlikom između HDI I IHDI i za Crnu Goru iznosi 10,6 odsto.
“Rodna ravnopravnost ključni je pokazatelj ukupnog napretka jednog društva, dok rodne razlike predstavljaju jedan od najdublje ukorijenjenih oblika nejednakosti. Odnos napretka u razvoju po mjeri čovjeka među muškaracima i ženama izračunava se kroz dva ključna indeksa: indeksom rodnog razvoja (GDI) i indeksom rodne nejednakosti (GII). Vrijednost ženskog HDI-a za 2023. godinu u Crnoj Gori iznosi 0,855, dok je HDI za muškarce 0,868, što rezultira GDI vrijednošću od 0,984”, istakli su iz UNDP-a.
Prema vrijednosti GII-a, objašnjavaju, koji mjeri rodne razlike u reproduktivnom zdravlju, političkom i ekonomskom osnaživanju, Crna Gora se nalazi na 40. mjestu od 172 zemlje.
“Ovogodišnji Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka (HDR), pod nazivom: „Pitanje izbora: Ljudi i mogućnosti u eri vještačke inteligencije“, predstavljen je danas u Briselu na hibridnom događaju koji su zajednički organizovali UNDP, Evropska komisija i Kraljevina Belgija. HDR za 2025. godinu upozorava da se globalni napredak u razvoju po mjeri čovjeka suočava sa zabrinjavajućom novom stvarnošću: ljudski razvoj usporeno raste i nalazi se u izrazito osjetljivoj fazi. Bez odlučne akcije, svijet bi se mogao naći na ivici razvojne krize”, naglasili su.
Iz UNDP-a su ukazali da je proteklih trideset godina indeks razvoja po mjeri čovjeka bilježio stabilan rast i smanjenje globalne nejednakosti.
Takođe su pojasnili da iako je prošlogodišnji Izvještaj donio prve znake oporavka nakon pandemije, ovogodišnji rezultati jasno pokazuju da se oporavak usporava. Isključujući godine krize 2020-2021. godine, ovogodišnji projektovani rast HDI predstavlja najmanji zabilježeni porast od kada je indeks prvi put izračunat 1990. godine.
“Decenijama smo napredovali ka cilju da cijeli svijet do 2030. godine ostvari veoma visok stepen razvoja po mjeri čovjeka. Identifikovano usporavanje predstavlja stvarnu prijetnju globalnom napretku. Ako trenutni tempo postane “novo normalno stanje”, cilj čije je ostvarenje planirano do 2030. godine bi mogao ostati nedostižan decenijama – što bi naš svijet učinilo manje bezbjednim, dublje podijeljenim i osjetljivijim na ekonomske i ekološke šokove”, izjavio je Akim Štajner, administrator UNDP-a.
U kontekstu globalnih izazova, kako su pojasnili, nejednakost je u porastu četvrtu godinu zaredom.
“Zemlje sa najnižim HDI vrijednostima posebno su pogođene, jer najugroženije grupe sve više zaostaju. Ovo pogoršanje je posljedica smanjenih mogućnosti razvoja kroz tradicionalne modele rasta, poput industrijalizacije i izvoza, koji su ranije doprinosili kreiranju velikog broja radnih mjesta i smanjenju siromaštva”, tvrde oni.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, istakla je da Crna Gora nastavlja da se penje na HDI ljestvici, ostvarujući stalni napredak kroz pravednu tranziciju i digitalnu transformaciju, na putu ka zelenom razvoju i članstvu u Evropskoj uniji.
“Istovremeno, time se ostvaruje skoro dvije trećine globalnih ciljeva održivog razvoja. U vremenu globalnih izazova, vještačka inteligencija predstavlja transformacionu priliku. Uz nastavak unapređenja digitalnih javnih usluga i odgovorno upravljanje, može doprinijeti inkluzivnijoj, otpornijoj i održivoj budućnosti za građane i građanke Crne Gore”, riječi su Paniklove.
Kako su dodali iz UNDP-a, Izvještaj prepoznaje potencijal vještačke inteligencije (AI) da odgovori na izazove savremenog razvoja, posebno u zemljama sa nižim prihodima. Iako AI nije univerzalno rješenje, kažu da pametne politike danas mogu otvoriti nove puteve za rast i inkluziju.
“Rezultati ankete pokazuju globalni optimizam: 60 odsto ispitanika vjeruje da će AI pozitivno uticati na njihova radna mjesta, dok samo 13 odsto strahuje od gubitka posla. U zemljama sa niskim i srednjim HDI-om, 70 odsto očekuje rast produktivnosti zahvaljujući AI, a dvije trećine planira da ga koristi u obrazovanju, zdravstvu ili poslu već naredne godine”, ističu.
Takođe su ukazali i da Izvještaj zagovara pristup vještačkoj inteligenciji koji je usmjeren na čovjeka, sa fokusom na tri ključna prioriteta: omogućavanje saradnje između ljudi i vještačke inteligencije, osiguranje kontrole nad AI sistemima i modernizaciju sektora obrazovanja i zdravstva u skladu sa zahtjevima 21. vijeka.
“Kako niko ne bi bio isključen iz novih mogućnosti, neophodno je smanjiti jaz u pristupu električnoj energiji i internetu – posebno u zemljama sa nižim HDI-om. Na kraju, pristup AI-u nije dovoljan sam po sebi: pravi uticaj vještačke inteligencije zavisiće od toga koliko će unaprijediti i osnažiti razvoj po mjeri čovjeka”, zaključuju iz UNDP-a.
Izvor: CdM
