Mjerni uređaji koji sadrže živu, iako je njihova nabavka zabranjena, i dalje se koriste u značajnom broju zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, kazao je doktor Borko Bajić.
On je naveo da je to pokazao popis mjernih uređaja koji sadrže živu, koji je, u saradnji sa nacionalnim vlastima, sprovela Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u decembru i januaru.
Iz Kancelarije SZO u Crnoj Gori su saopštili da je u Podgorici održan multisektorski sastanak u okviru realizacije međunarodnog projekta „Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama“, prenosi Mina.
Kako su naveli, projekat sprovodi SZO uz podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), a Crna Gora je jedna od pet zemalja na globalnom nivou koje imaju pristup toj specifičnoj tehničkoj podršci.
“Povod za sastanak bilo je predstavljanje rezultata popisa mjernih uređaja koji sadrže živu u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori i načina upravljanja sa tim mjernim uređajima”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je obuhvaćeno 30 javnih i sedam privatnih ustanova, kao i dodatna onlajn /online/ anketa o korišćenju dentalnog amalgama u 23 zdravstvene ustanove.
“Takođe, tokom sastanka predstavljene su i planirane aktivnosti demonstracije supstitucije mjernih uređaja koji sadrže živu u odabranim pilot zdravstvenim ustanovama, u kojima je identifikovan najveći broj tih mjernih uređaja”, rekli su iz Kancelarije SZO u Crnoj Gori.
Skup je, kako su kazali, okupio predstavnike zdravstvenih ustanova i državnih institucija, međunarodnih partnera i eksperata, sa ciljem predstavljanja rezultata nacionalnog popisa mjernih uređaja koji sadrže živu i dijaloga o narednim koracima u procesu njihove bezbjedne zamjene i zbrinjavanja.
Bajić je naveo da je popis mjernih uređaja koji sadrže živu pokazao da se ti mjerni uređaji, iako je njihova nabavka zabranjena, i dalje koriste u značajnom broju zdravstvenih ustanova.
“Naš zadatak sada je jasan – moramo obezbijediti bezbjedno uklanjanje tih uređaja i zamjenu sigurnim, savremenim alternativama“, rekao je Bajić.
Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović istakla je da multisektorske nacionalne konsultacije predstavljaju potvrdu zajedničke posvećenosti unapređenju zaštite životne sredine, jačanju zdravstvenog sistema, zaštiti zdravstvenih radnika i pacijenata i ispunjavanju međunarodnih obaveza koje je Crna Gora preuzela ratifikacijom Minamata konvencije o živi.
Ona je podsjetila da SZO implementira taj kompleksan projekat prateći jasno definisanu metodologiju.
Brajović je rekla da su se nakon uspostavljanja intitucionalnog aranžmana i mapiranja ključnih nosioca aktivnosti na planu eliminacije mjernih uređaja koji sadrže živu, fokusirali na sprovođenje popisa termometara, sfigmomanometara i drugih uređaja na bazi žive koji su još u upotrebi u zdravstvenim ustanovama širom Crne Gore.
Prema njenim riječima, rezultati popisa nijesu samo podaci, već temelj za formulisanje strateškog pristupa bezbjednom i efikasnom ukidanju upotrebe uređaja sa živom.
Istovremeno, kako je rekla Brajović, podaci će poslužiti kao inputi za strateško i održivo planiranje uvođenja sigurnijih alternativa bez žive u zdravstveni sistem Crne Gore.
Ona je kazala da će, takođe, rezultati popisa imati važnu ulogu u definisanju održivog rešenja za upravljanje tim opasnim otpadom.
Iz Kancelarije SZO u Crnoj Gori su naveli da je u okviru popisa identifikovano 100 sfigmomanometara na živu i 93 termometra, od kojih se 69 koristi u laboratorijama.
Kako su rekli, iako je upotreba dentalnog amalgama značajno smanjena, i dalje se koristi u određenim slučajevima.
“Poseban izazov predstavlja odsustvo adekvatnih procedura i infrastrukture za bezbjedno zbrinjavanje otpada koji sadrži živu”, kaže se u saopštenju.
Magistar zaštite životne sredine i predstavnik Doma zdravlja Glavnog grada, Adnan Efović, istakao je da je tokom terenske kontrole u toj ustanovi zatečen određen broj uređaja sa živom u aktivnoj upotrebi, kao i 11 dodatnih rezervoara sa živom iz rashodovanih aparata.
„Neki od rezervoara pokazivali su znakove oštećenja i curenja, što je predstavljalo ozbiljan rizik po zdravlje osoblja i pacijenata”, kazao je Efović.
On je rekao da su, usljed nedostatka odgovarajuće ambalaže, hitno pristupili improvizaciji zaštitnog pakovanja, kako bi spriječili dalje izlaganje i potencijalnu kontaminaciju.
U saopštenju se navodi da su rezervoari upakovani u više slojeva zaštite i uskladišteni u posebnoj prostoriji s kontrolisanim pristupom, do njihove bezbjedne predaje ovlašćenom sakupljaču opasnog otpada.
Efović je naveo da će Dom zdravlja Podgorica nastaviti da aktivno učestvuje u daljoj realizaciji projektnih aktivnosti, u skladu sa nacionalnim i međunarodnim standardima.
“Sastanak je poslužio i kao platforma za prezentaciju narednih koraka u okviru pilot projekta zamjene uređaja sa živom, kao i jačanja kapaciteta zdravstvenih radnika kroz obuke”, kaže se u saopštenju.
Iz Kancelarije SZO su rekli da je globalna koordinatorka projekta Elena Jardan predstavila strategiju obuke, ističući da je edukacija ključna za dugoročnu održivost i sigurnu primjenu alternativnih mjernih uređaja.
Koordinatorka projekta za Crnu Goru Gordana Đukanović predstavila je postignute rezultate i najavila nastavak intenzivnih aktivnosti na terenu, sprovođenje edukativnih kampanja usmjerenih ka zdravstvenim radnicima i državnim institucijama i izradu prve nacionalne strategije uklanjanja mjernih uređaja koji sadrže živu iz zdravstvenih ustanova.
Taj strateški dokument, kako je kazala, Vlada bi trebalo da usvoji do kraja godine.
Iz Kancelarije SZO u Crnoj Gori su rekli da implementacija tog projekta predstavlja važan doprinos jačanju zdravstvenog sistema i unapređenju zaštite zdravlja ljudi i životne sredine.
“Uklanjanjem žive iz zdravstvenih ustanova, Crna Gora pravi odlučan korak ka bezbjednijem i održivijem okruženju, potvrđujući posvećenost sprovođenju međunarodnih obaveza iz Minamata konvencije”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je to, istovremeno, važan iskorak u procesu pristupanja Evropskoj uniji, budući da usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom u oblasti zaštite životne sredine i zdravlja predstavlja jedan od ključnih zahtjeva u pregovaračkom procesu.
Izvor: Pobjeda
