Odgovor na klimatske izazove ne može biti isključivo tehnički, već mora uključivati i snažnu društvenu odgovornost, poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić na Makedonskom energetskom forumu (MEF) održanom 16. i 17. juna 2025. godine u Skoplju.
On je učestvovao na panelu „Decenija Pariskog sporazuma: napredak, izazovi i budućnost Zapadnog Balkana“.
Ćulafić je najavio je pripreme Crne Gore za novi ciklus integracije klimatskih politika.
„Deset godina nakon usvajanja Pariskog sporazuma, Crna Gora nastavlja da potvrđuje svoju jasnu i dosljednu posvećenost borbi protiv klimatskih promjena. Iako učestvujemo u globalnim emisijama GHG sa svega 0.009%, naš pristup jasno pokazuje da klimatska odgovornost ne zavisi od veličine zemlje, već od njene odlučnosti da preuzme odgovornost i djeluje u interesu zajedničke budućnosti”, rekao je Ćulafić.
Podsjetio je da je Crna Gora ratifikovala Pariski sporazum 2017. godine, čime je postavila snažne temelje za jačanje nacionalne klimatske politike.
“Kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, opredijelili smo se da slijedimo EU klimatske politike, te smo potpisivanjem Sofijske deklaracije prihvatili ambiciju postizanja klimatske neutralnosti do 2050. Godine. Naš odgovor na klimatske izazove ne može biti isključivo tehnički- on mora biti društveno odgovoran. U tom kontekstu pripremamo se za novi ciklus integracija klimatskih politika“, kazao je on.
Napomenuo je da je Crna Gora među prvih 16 zemalja svijeta koja je usvojila Ažurirani NDC za 2030. i 2035. godinu, sa ciljem da do 2030. godine smanji emisije za 55 odsto, odnosno za 60 odsto 2035. godine.
Takođe, kako je dodao, da je usvojen i Četvrti nacionalni izvještaj i Prvi dvogodišnji izvještaj o transparentnosti Crne Gore koji potvrđuje našu posvećenost i transparentnost naših napora u borbi protiv klimatskih promjena.
„Dalje, jedan od ključnih koraka biće usvajanje i implementacija Predloga plana prilagođavanja na klimatske promjene za period 2025 – 2035 sa Akcionim planom za period 2025 – 2027, koji za nas predstavlja ključni strateški dokument čiji je cilj smanjenje negativnih uticaja klimatskih promjena na društvo, privredu i životnu sredinu, a koji će služiti kao osnova za javne politike u upravljanju klimatskim rizicima sa kojima se suočava naša zemlja”, naveo je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, važan korak je i očekivano usvajanje novog Zakona o klimatskim promjenama, usklađenog sa pravnom tekovinom EU, posebno u pogledu sistema trgovanja emisijama (EU ETS), monitoringa i izvještavanja, akreditacije i verifikacije, registra Unije, besplatne dodjela i aukcija.
“Nakon usvajanja Zakona uslijediće izrada novih podzakonskih akta koji će omogućiti dalje usklađivanje sa propisima Evropske unije i čime će se otpočeti sa implementacijom zakona u praksi”, dodao je Ćulafić.
Istakao je da će se donošenjem podzakonskih akata regulisati uspostavljanje MRV sistema i omogućiti njegova puna primjena od 1. januara 2026. godine, dok će se donošenjem ključne Uredbe, regulisati cijena ugljenika kada je riječ o ETS sistemu.
“Ove godine započeta je izrada Strategije niskougljeničnog razvoja, koja će obuhvatiti analizu potrebnih koraka i vremenskog okvira za postizanje klimatske neutralnosti, uzimajući u obzir specifične izazove i prilike koje se javljaju u različitim sektorima”, rekao je Ćulafić.
U zaključku je kazao da vjeruje da će razgovori na panelu dodatno osnažiti partnerstvo i doprinijeti zajedničkom naporu za ostvarenje ambicioznih klimatskih ciljeva, unapređenje zaštite životne sredine, i osiguranje energetske stabilnosti za buduće generacije, kako bi ostvarili klimatski neutralan, pravedan i prosperitetan Zapadni Balkan.
