Predlog Zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije, kojim se uspostavlja sveobuhvatan zakonski okvir za prevenciju i sankcionisanje svih oblika diskriminacije u društvu nalazi se u skupštinskoj proceduri. Ovaj zakon ima za cilj da osigura ravnopravan tretman svih građana bez obzira na njihova lična svojstva, te da unaprijedi kulturu jednakih šansi, tolerancije i poštovanja različitosti.
Zakon sa širokom primjenom
Zakon se primjenjuje na državne organe, organe državne i lokalne uprave, pravna lica s javnim ovlašćenjima, ali i na preduzeća, preduzetnike i fizička lica, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru.
Njegova primjena obuhvata brojne sfere društvenog života – od zapošljavanja i radnih odnosa, preko obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, pa sve do pristupa dobrima i uslugama, učestvovanja u političkom i javnom životu, te sindikalnog i civilnog angažmana.
Osnove zabrane diskriminacije
Zakon zabranjuje diskriminaciju po brojnim osnovama, uključujući: rasu, etničko porijeklo, boju kože; jezik, vjeru ili uvjerenje; pol, rod, rodni identitet i seksualnu orijentaciju; zdravstveno stanje, invaliditet, genetske osobine; imovno stanje, starosnu dob, bračni i porodični status; političko mišljenje, pripadnost partijama ili drugim organizacijama, i dr.
Prava i oblici zaštite
Sva fizička i pravna lica imaju pravo na zaštitu od diskriminacije, kao i pravo na naknadu štete. Naknada uključuje priznanje, kompenzaciju i restituciju, a mora biti „djelotvorna, srazmjerna i odvraćajuća“.
Zakon prepoznaje više oblika diskriminacije, uključujući:
Neposrednu diskriminaciju – kada se neko tretira lošije zbog svojih osobina;
Posrednu diskriminaciju – kada neutralna pravila ili praksa nepovoljno utiču na određenu grupu;
Uznemiravanje – svaki vid nepoželjnog ponašanja koje narušava dostojanstvo, uključujući digitalno uznemiravanje putem mreža i nadzora;
Segregaciju – sistematsko razdvajanje po osnovu ličnih svojstava;
Govor mržnje – izražavanje netrpeljivosti, klevetanja i podsticanja mržnje prema pojedincima ili grupama;
Razumno neprilagođavanje – posebno se reguliše kao vid diskriminacije nad osobama sa invaliditetom, ukoliko im se ne omogući odgovarajući pristup uslugama, radnim mjestima ili javnim prostorima.
Posebna pažnja na osobe sa invaliditetom
Zakon obavezuje institucije i druge pružaoce usluga da osiguraju razumno prilagođavanje kako bi osobama sa invaliditetom bilo omogućeno da uživaju prava na jednakim osnovama. Ovo uključuje fizičku pristupačnost, fleksibilne radne uslove, korišćenje alternativnih komunikacionih metoda i sl.
Stroge kazne za prekršaje
Predlog zakona propisuje novčane kazne u rasponu od: 1.000 do 20.000 eura za pravna lica, 500 do 2.000 eura za odgovorna lica u institucijama, 300 do 6.000 eura za preduzetnike i 150 do 2.000 eura za fizička lica.
Uz novčane kazne, zakon omogućava i izricanje zaštitnih mjera, kao što su oduzimanje predmeta korišćenih u vršenju prekršaja, zabrana obavljanja djelatnosti do šest mjeseci, javno objavljivanje odluke i uklanjanje spornih sadržaja.
Inflacija i automatsko usklađivanje kazni
Radi očuvanja efikasnosti, zakon predviđa da se iznosi novčanih kazni automatski usklađuju sa inflacijom svakih pet godina, bez potrebe za dodatnim zakonodavnim izmjenama.
Ukoliko bude usvojen, ovaj zakon će predstavljati važnu prekretnicu u borbi protiv diskriminacije u Crnoj Gori.
Izvor: CdM
