Od novog skupštinskog Anketnog odbora za slučaj “Telekom”, inicijatori, koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) , očekuje da se utvrdi odgovornost zbog propusta državnih organa. S druge strane, za člana nekadašnjeg odbora za “Telekom” iz Demokratske partije socijalista Zorana Jelića, najava osnivanja novog odbora za isti slučaj je, kako nam je kazao, besmislica. Ukoliko dođe do zastare, bez obzira na to o kojem slučaju je riječ, odgovornost je na tužilaštvu, ocjenjuje struka.
Detaljno ispitati odgovornost državnih organa, bio bi zadatak Anketnog odbora čije formiranje će inicirati koalicija Za budućnost Crne Gore. Smatraju da je za zastaru u slučaju Telekom odgovornost na postupajućim tužiocima.
“Namjerno je dovedeno do toga da ovaj slučaj zastari, zahvaljujući postupanjima tadašnjih glavnih ljudi u tužilaštvu, prvenstveno mislim na Vesnu Medenicu, Milivoja Katnića i Sašu Čađenovića. Podsjetiću da je još 2014. godine ambasada Sjedinjenih Država potvrdila nalaze njihove Komisije za hartije od vrijednosti, koji su jasno ukazivali na podmićivanje u ovoj aferi”, kaže šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije Dejan Đurović.
Da je besmisleno ponovno osnivanje Anketnog odbora, jer je takvo tijelo još prije deset godina utvrđivalo je li bilo korupcije u slučaju “Telekom”, ističe Zoran Jelić, nekadašnji potpredsjednik pomenutog odbora, u to vrijeme poslanik DPS.
“Anketni odbor nije mogao utvrditi nikakvu zloupotrebu ili potencijalnu korupciju i donio je tehnički izveštaj koji je Skupština Crne Gore usvojila. Takođe, treba naglasiti da u svim povjerljivim papirima u koje smo imali uvid u, takozvanoj, gluvoj sobi, nije bilo nijednog politički eksponiranog lica”, kaže Jelić.
Ističe da je i činjenica da nije bilo korupcije potvrđena iz dokumentacije koja je dolazila iz državnih organa, tako da formiranje novog Anketnog odbora ne smatra svrsishodnim.
“Kao nekadašnji potpredsjednik tog odbora smatram da je to više sračunato u neke političke svrhe”, kaže Jelić.
Ponovno formiranje Anketnog odbora očekivano, kako ističe Dejan Đurović, opozicija neće podržati.
“Po obićaju opozicija će umjesto konstruktiivnog predloga i želje da se riješe neke ovakve korupcionške afere pribjeći njihovom uobiičajenom načinu politizacije. Ali moraju postati svjesni da samokritičnost 30-godišnjeg režima svakako ne znači i njihovo političko unižavanje”, kaže Đurović.
Pitali smo i nekadašnjeg predsjednika Ustavnog suda Crne Gore, Blagotu Mitrića, da li je u slučaju zastare odgovornost isključivo na tužiocima.
“Kad god nastupi zastara, to je subjektivni razlog, neprofesionalan odnos prema predmetu”, odgovrio je Mitrić.
Advokat Veselin Radulović kaže da bi se o odgovornosti tužilaca moglo govoriti samo ako postoje dokazi da neko od njih nije preduzimao ništa, odnosno da nije vršio službene dužnosti vezane za provjeru sumnji u konkretnom predmetu.
“Radi se o događaju koji se desio prije 20 godina i tužilaštvo je svakako i prije podnošenja ove prijave moralo po službenoj dužnosti da provjeri da li ima elemenata za krivično gonjenje nekog lica. U svakom slučaju, odgovornost je teško naći kod tužiteljke koja je donijela odluku o odbacivanju krivične prijave jer je predmet najmanje bio u radu kod nje i svi drugi tužioci od 2005 godine, odnosno od kada su se javno pojavili navodi o sumnjama u korupciju, imali su vremena i morali su utvrditi sve činjenice prije nego što je došlo da zastarjelosti krivičnog gonjenja”, kazao je Radulović.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo odbacilo je krivičnu prijavu MANS-a jer je, kako su obrazložili, nastupila zastara, kao i iz toga što jedan od prijavljenih dijela nije bio Krivičnim zakonikom određeno kao takvo u vrijeme izvršenja.
Američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) saopštila je prije 14 godina da ima dokaze da je bilo podmićivanja u Crnoj Gori i Makedoniji tokom privatizacije telekomunikacionih kompanija. Optužnica u našoj zemlji je, nakon sedam godina, podignuta protiv bivših direktora Crnogorskog Telekoma – Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića, ali ne i sestre predsjednika države, advokatice Ane Đukanović, koja je ranije negirala da je primila mito. Obradović i Ivanović su oslobođeni.
Po navodima SEC iz 2011. godine, podmićivanje su omogućila dva člana uprave crnogorskog Telekoma i advokatica, sestra jednog od vodećih funkcionera. Đukanović je tužila medije koji su tvrdili da je ona pomenuta u tužbi.
Crnogorska državna kompanija Telekom prodata je 2005. godine Mađar Telekomu, u vlasništvu Dojče Telekoma, za 114 miliona, od čega su tri miliona izdvojena za dotaciju otkupa akcija manjinskih akcionara.
Početkom 2012.godine Komisija za hartije od vrijednosti SAD-a objavila je da je Dojče Telekom, navodno, preko svoje podružnice crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije isplatio mito.
U tužbi američke Komisije ukazivano je da su podmićivanje omogućila dva člana uprave crnogorskog Telekoma i advokatica, sestra jednog od vodećih funkcionera. U pitanju su četiri lažna konsultantska ugovora, preko četiri of-šor firme koje su agažovane navodno od Mađar Telekoma za konsalting ali su u stvari poslužile da bi se isplatilo mito kako bi mađarski investitor došao do željenog procenta vlasništva.
Dio javnosti odmah je u navodima američke komisije prepoznao Anu Đukanović, sestru ranijeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Ana Đukanović je kasnije tužila jedan broj medija koji su pisali da je ona “prva sestra”.
Postupak u SAD, pred njujorškim sudom, vođen je protiv trojice mađarskih direktora, ali je u kasnijoj fazi dio o Crnoj Gori obustavljen. Optužnica se potpuno bazirala na navodima o korupciji u Sjevernoj Makedoniji, gdje je takođe Telekom privatizovan na krajnje sumnjiv način. Postupak u SAD je, međutim, završen vansudskim poravnanjem.
Specijalna tužiteljka Ana Perović-Vojinović odbacila je krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora protiv bivšeg Mila Đukanovića, njegove sestre Ane Đukanović i više drugih osoba, koje je ta NVO sumnjičila za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije.
Perović-Vojinović je u obrazloženju, pored ostalog, navela da je zastara za dio krivičnih djela, za koje je MANS teretio Đukanoviće i ostale, nastupila još prije 15, dok su neka zastarjela prije nešto više od četiri godine.
Izvor: RTCG
