Ovo stvara prostor za mnogo veće ulaganje u prevenciju i rano prepoznavanje osoba sa ovim rizikom. Započinjanje razgovora o tome kako se osjećamo je prvi korak ka izlasku iz potencijalnog rizika da sebi nešto uradimo.
To je povodom Svjetskog dana prevencije samoubistava, koji se obilježava svake godine 10. septembra ocijenila za Portal RTCG spec. medicinske psihologije Mina Gazivoda sa Klinike za psihijatriju “dr Dušan Kosović” Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).
Za Portal RTCG, psihološkinja Gazivoda precizira da je važno znati da suicid nije ni “dobar” ni “loš” čin. On se dešava, kako je objasnila, kada osoba osjeti toliko jaku unutrašnju patnju da joj se čini da trenutno nema dovoljno snage ili resursa da se nosi s njom.
“Koliko god da su ovakve misli neprijatne, započinjanje razgovora o tome kako se osjećamo je prvi korak ka izlaženju iz potencijalnog rizika da sebi nešto uradimo”, poručila je psihološkinja Gazivoda za Portal.
Važno je znati, precizira Gazivoda, da razgovor o suicidanim mislima ne povećava rizik od toga da ga osoba počini, već ga, kako naglašava, upravo takav razgovor može pomoći jer omogućava dijeljenje osjećanja, pruža podršku i smanjuje stigmu oko teme samopovređivanja.
“Suicidalne misli su samo misli, ne moramo da postupamo u skladu s njima. Kao i sve druge misli i one su privremene i prolazne”, kaže psihološkinja.
Kada se takve misli i osjećaji jave, doktorka savjetuje da osoba treba da usmjeri pažnju na to da samo preživi taj trenutak ili naredni sat umjesto da razmišlja o daljoj budućnosti.
Dodaje da je od značaja i institucionalna podrška.
Svi kojima je neophodna pomoć mogu pozvati na SOS liniju 1555 i Hitna pomoć 124. SOS linija pruža psihološku podršku i prevenciju suicida, a rade je stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja, poput psihologa i psihoterapeuta.
A podršku mogu da pruže, kako dr navodi i razne institucije, a to su: škole, bolnice, domovi zdravlja, centri bezbjednosti i NVO sektor kroz prevenciju, edukaciju i smanjenje stigme. Važno je, ističe Gazivoda, da što više ljudi u ovim službama bude obučeno za rad sa osobama koje imaju suicidalne misli.
“Cijelo društvo treba da ulaže u akcije koje promovišu zdrave stilove života, pružaju vještine za pomoć u kriznim situacijama, podstiču solidarnost i podižu svijest o mentalnom zdravlju, posebno o prevenciji suicida”, poručuje psihološkinja.
Takođe, najvažnije, veliku podršku može dati i porodica – kroz povjerenje i bliskost, ali i sama osoba – kroz informisanje, učenje komunikacije, upravljanje bijesom i traženje pomoći kada joj je potrebna.
“Pomoć se može pružiti individualno ili grupno, kroz psihoterapiju i/ili lijekove, a najbolje je kada se obje metode kombinuju”, smatra Gazivoda.
Koji su najčešći razlozi zbog kojih ljudi razmišljaju o samoubistvu?
Psihološkinja Gazivoda kaže da suicidalne misli mogu nastati iz najrazličitijih i ličnih razloga. Prema njenim riječima, to mogu biti: nagomilani pritisci, životne teškoće, negativan način razmišljanja, nemogućnost da otvoreno pokažemo nezadovoljstvo, ili suočavanje s krizama i gubicima.
Naglašava da uzrok gotovo nikada nema samo jedan razlog. Obično je rezultat kombinacije više različitih faktora.
“Ljudi koji doživljavaju suicidna osećanja dolaze iz najrazličitijih slojeva društva, obrazovnih profila i sa različtim crtama ličnosti. Ne postoji standardni profil osobe koja je suicidalna”, rekla je ona.
Dugotrajno osjećanje patnje, bezizlaznosti i bespomoćnosti povećava rizik od suicidalnih misli. Najčešće, iako ne uvijek, uzrok je kombinacija: unutrašnjih faktora (osjetljiva ličnost i smanjen nagon za samoodržanjem) i spoljašnjih, nepovoljnih okolnosti. Razloge za samopovređivanje treba pažljivo procijeniti, uzimajući u obzir osobu i njene životne okolnosti.
“Ono što za nekoga može biti izvor manjeg stepena distresa kod nekog drugog može probuditi snažan inpuls za samopovrjeđivanjem. Znaci za brigu mogu biti različiti poput ideje beznadežnosti, krivice, grešnosti, osjećanje praznine, bola ili tuge, promjene životnih navika, oscilacije raspoloženja, promjene ponašanja”, upozorava psihološkinja.
“Nisu sve depresivne osobe suicidalne”
Kaže da se mogu grubo izdvojiti dvije kategorije ljudi sa povećanim rizikom od suicidalnog ponašanja.
“To su pacijenti koji boluju od depresije i osobe sklone impulsivnom i nepromišljenom ponašanju. Oni klinički daju sasvim različitu sliku i uglavnom imaju različite stilove razmišljanja i ponašanja što usložnjava prepoznavanja suicidalnog potencijala kod neke osobe. Nisu sve depresivne osobe suicidalne niti su sve impulsivne osobe agresivne samo prema drugima”, istakla je Gazivoda.
Crna Gora i dalje na vrhu evropske ljestvice po stopi suicida
U susret Svjetskom danu prevencije samoubistava, juče je iz Kliničkog centra Crne Gore saopšteno da, iako je tokom protekle godine zabilježen manji broj suicida od ranijeg prosjeka, Crna Gora je i dalje na vrhu evropske ljestvice po stopi suicida, gotovo dvostruko iznad prosjeka.
Naveli su da to jasno ukazuje da se ovom problemu i dalje ne posvećuje dovoljno pažnje na nivou zdravstvenih i socijalnih politika, pa tako i dalje nemamo strategiju za prevenciju suicida.
Tema obilježavanja za period 2024–2026. godine je „Promijenimo narativ o samoubistvu“, a ovogodišnji slogan „Započnimo razgovor“ naglašava važnost trenutka da iz kulture ćutanja, stigme i nerazumijevanja pređemo u kulturu otvorenosti i empatije.
“Promjena narativa znači podsticanje pojedinaca, zajednica, organizacija i institucija da otvore iskrene razgovore o suicidu i mentalnom zdravlju – jer samo razgovorom možemo rušiti barijere i graditi društvo zasnovano na razumijevanju i solidarnosti”, istakli su iz te ustanove.
Promjena narativa o suicidu znači da moramo, ističu, konačno preduzeti značajne korake da iz kulture ćutanja i stigme pređemo u kulturu otvorenosti, empatije i podrške.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine više od 727 000 osoba širom svijeta život završi suicidom, što znači da svakih 40 sekundi jedna osoba realizuje suicid.
Takođe, prema podacima iz (SZO), suicid je četvrti vodeći uzrok smrti mladih u dobi između 15 i 29 godina, nakon saobraćajnih nesreća, tuberkuloze i nasilja.
Izvor: RTCG
Foto: Pixabay
