U intrevjuu za Pobjedu, on je ponovio da Hrvatska ne želi da usporava naše zatvaranje poglavlja na putu eurointegracija.
– Hrvatska insistira da se otvorena pitanja koja izlaze iz bilateralnog okvira i odnose se na temeljne evropske i civilizacijske vrijednosti, što je ovdje slučaj, rješavaju dijalogom, a ne provokacijama ili politizacijom istorijskih tema – istakao je on.
Ocijenio je da Hrvatska ne želi, niti traži nove uslove, niti koči evropski put Crne Gore.
-Upravo suprotno, Hrvatska želi vidjeti Crnu Goru kao sljedeću članicu Unije, ali da bi se to ostvarilo, potrebno je vjerodostojno evropsko opredjeljenje vlasti u Podgorici, rješavanje otvorenih pitanja i dosljedno poštovanje načela dobrosusjedstva i međunarodnog prava, tvrdi Sokol.
Takođe ukazuje kako su potezi poput Rezolucije o Jasenovcu, izdavanja znački sa brodom „Jadran“ ili najava uklanjanja memorijalne ploče sa nekadašnjeg logora u Morinju, doživljeni kao „nedobronamjerni i suprotni duhu saradnje“.
– Koncept takozvanog „srpskog sveta“, koji se promoviše iz Beograda uz snažan upliv Srpske pravoslavne crkve u političke i društvene procese, predstavlja ozbiljnu prepreku. Takva politika ne pridonosi dobrosusjedstvu, nego destabilizaciji, relativizaciji zločinačke velikosrpske ideologije i slabljenju evropske orijentacije Crne Gore – naveo je on, te zaključio da se ovdašnji politički akteri moraju „jasno odmaknuti od tih uticaja i potvrditi da im je cilj evropska, samostalna i suverena Crna Gora“.
POBJEDA: Može li Hrvatska, i na koji način, dodatno usporiti zatvaranje poglavlja, naročito Poglavlja 31 koje je tijesno vezano za bilateralne odnose dvije države?
SOKOL: Republika Hrvatska snažno zagovara članstvo Crne Gore u EU i smatra ga važnim za stabilnost i sigurnost čitave jugoistočne Evrope, kao i same Hrvatske. Istovremeno Hrvatska dosljedno i beskompromisno insistira na primjeni evropske pravne tekovine i u tom smislu Hrvatska neće pristati na zatvaranje pregovaračkih poglavlja ako se prethodno ne ispune svi kriterijumi i ne riješe otvorena pitanja.
Kada je riječ o Poglavlju 31 koje se odnosi na pitanja zajedničke vanjske i sigurnosne politike, ono što se očekuje, kao i u slučaju svih drugih država kandidatkinja, jeste puno usklađivanje s evropskom vanjskopolitičkom i sigurnosnom politikom, ali i dosljedno poštovanje dobrosusjedskih odnosa. Nakon Rezolucije o Jasenovcu, kao i drugih provokacija, jasno je da takvi potezi ne doprinose povjerenju i šalju lošu poruku Zagrebu i Briselu. Drugim riječima, Hrvatska insistira da se otvorena pitanja koja izlaze iz bilateralnog okvira i odnose se na temeljne evropske i civilizacijske vrijednosti, što je ovdje slučaj, rješavaju dijalogom, a ne provokacijama ili politizacijom istorijskih tema. Stoga, nije riječ o tome da Hrvatska želi usporavati zatvaranje poglavlja, nego da proces mora biti vjerodostojan i utemeljen na ispunjavanju mjerila. To je u interesu i same Crne Gore, jer samo takav proces osigurava otpornost na vanjske uticaje i stabilne institucije.
Dakle, Hrvatska apsolutno podržava evropski put Crne Gore, ali insistira da taj put bude u potpunosti usklađen s evropskim vrijednostima i pravnim poretkom. Pravi kočničari nijesu u Zagrebu, niti u Briselu, nego su to oni akteri u Crnoj Gori, uključujući dio vladajuće većine, koji svojim provokacijama i dvostrukom politikom potkopavaju povjerenje i usporavaju reformski proces, a to očito rade na mig iz Beograda. S druge strane, drago mi je što je premijer Milojko Spajić pokazao inicijativu da se problemi riješe i nadam se da ćemo uskoro vidjeti konkretne rezultate toga, posebno u vezi sa odštetom stradalima iz Domovinskog rata.
POBJEDA: Možemo li očekivati da Hrvatska, u direktnim pregovorima dvije zemlje, proširi zahtjeve prema Crnoj Gori?
SOKOL: Hrvatska je i dalje spremna graditi dobrosusjedske odnose s Crnom Gorom, no jasno je da su potezi poput Rezolucije o Jasenovcu, izdavanja znački s likom Školskog broda „Jadran“ ili puštanje „probnih balona“ za uklanjanje ploče u Morinju doživljeni kao nedobronamjerni i suprotni duhu saradnje. Takvi postupci ne šalju pozitivne signale u trenutku kada Crna Gora želi da ubrza svoj put prema Evropskoj uniji. Postoji još tema koje se ne mogu i ne smiju gurati pod tepih, poput pitanja nestalih, jer bez njihovog rješavanja nema evropske perspektive. Hrvatska ne želi, niti traži nove uslove, niti koči evropski put Crne Gore. Upravo suprotno, Hrvatska želi vidjeti Crnu Goru kao sljedeću članicu Unije, ali da bi se to ostvarilo, potrebno je vjerodostojno evropsko opredjeljenje vlasti u Podgorici, rješavanje otvorenih pitanja i dosljedno poštovanje načela dobrosusjedstva i međunarodnog prava.
POBJEDA: Može li Crna Gora s aktuelnom parlamentarnom većinom, odnosno onim njenim dijelom koji se, prema navodima opozicije i dijela javnosti, poziva na EU integracije, a istovremeno radi za interese drugih država, formalno zatvoriti pregovaračka poglavlja do naredne godine?
SOKOL: Crna Gora je u protekle dvije godine ostvarila vidljiv napredak na evropskom putu i ambiciozno cilja da završi pregovore do kraja 2026. godine. No, nezahvalno je prognozirati vrijeme dovršetka procesa, jer se radi o izuzetno kompleksnom postupku u kojem svako poglavlje može biti zatvoreno tek kada se evropski kriterijumi cjelovito implementiraju. EU ne mjeri napredak lijepim riječima, nego konkretnim djelima.
Najveći izazov za crnogorski evropski put danas nije samo tehničke prirode, nego političke. Koncept „srpskog sveta“ koji se promoviše iz Beograda, uz snažan upliv SPC u političke i društvene procese, predstavlja ozbiljnu prepreku. Takva politika ne pridonosi dobrosusjedstvu, nego destabilizaciji, relativizaciji zločinačke velikosrpske ideologije i slabljenju evropske orijentacije Crne Gore.
Ako se želi doista napredovati, politički akteri u Podgorici moraju se jasno odmaknuti od tih uticaja, te potvrditi da im je cilj evropska, samostalna i suverena Crna Gora. Zaključno, Crna Gora je formalno najnaprednija kandidatkinja, ali njena vjerodostojnost će se mjeriti time koliko uspije da se emancipuje od destruktivnih politika izvana i očuva vlastiti identitet. Evropska unija želi vidjeti Crnu Goru kao sljedeću članicu, ali to može biti ostvareno samo uz dosljedno sprovođenje reformi, očuvanje crnogorskog identiteta i odlučan otklon od politike „srpskog sveta“.
Opozicija mora biti brana velikosrpskoj politici, negativnom uticaju SPC i negiranju crnogorskog identiteta
POBJEDA: Što parlamentarna opozicija mora učiniti u ovom trenutku kako bi spriječila sunovrat podrške crnogorskih građana EU i uopšte evropskih stremljenja Crne Gore?
SOKOL: Parlamentarna opozicija u Crnoj Gori danas ima veliku odgovornost. Ako želi spriječiti pad povjerenja građana u evropski put, mora prije svega pokazati konstruktivnost i jedinstvo oko strateškog cilja – članstva u EU, a mislim da to trenutno i radi. Jasna i glasna artikulacija evropske vizije, uz konkretne prijedloge zakona i politika, jedini je način da građani povjeruju kako alternativa postoji i da Crna Gora ima snage ostati na evropskom kursu.
Osim toga, opozicija mora biti brana velikosrpskoj politici, negativnom uticaju SPC i pokušajima negiranja crnogorskog identiteta.
Izvor: Pobjeda
