Nekoliko je krupnih pitanja koja su politički tenzična, oko kojih se treba saglasiti. Dva najveća politička izazova su uvođenje otvorenih listi i čišćenje biračkog spiska. Čarapić ne misli da će biti veliki pritisak međunarodne zajednice za te dvije reforme, ali da ne postoji politička volja da se riješe do kraja godine.
“Pokret Evropa sad neće odustati od čišćenja biračkog spiska, recimo, i od zalaganja za uvođenje otvornih listi. Ako ne budemo sada imali saveznike za tako nešto, možda ćemo imati saveznike neki drugi put, možda ćemo naći neki drugi način da se s tim izborimo”, rekao je Čarapić juče na panelu CDT-a.
Kopresjedavajući odbora Nikola Rakočević kazao je da od političke volje zavisi da li će druga faza izborne reforme biti uspješna. Prva faza je bila uspješna zbog stručnosti civilnog sektora, dijela poslanika i pritiska međunarodne zajednice Evropske komisije.
“Nijedan subjekt vlasti nije za čišćenje biračkog spiska na način da se nelegalni državljani, dakle koji posjeduju dva pasoša mimo zakona, nemaju prebivalište u Crnoj Gori već žive u Srbiji ili Bosni i Hercegovini, odnosno entitetu RS, i dolaze turistički na izbore da bi radili za režim u Beogradu u produženom smislu za ruske interese u Crnoj Gori”, kazao je on.
Vasilije Čarapić je kazao da treba uvesti pravilo da ako se neko iseli iz Crne Gore treba da odjavi prebivalište.
“A taj model biračkog spiska koji sad zagovara DPS da čistimo duple birače koji imaju dvojno državljanstvo, on zavisi ne od Crne Gore, nego zavisi od druge države koja treba da dostavi podatke o eventualnim crnogorskim državljanima koji su upisani u njihov registar državljana. A ta druga država to nikada neće dostaviti. Osim, možda, ako se primijeni način koji se primijenio u slučaju Milojka Spajića, kada je DPS ipak našao način da dođe do tih podataka, e možda tada dođemo do toga i možda tada tako riješimo reformu”, kazao je Čarapić.
Ne treba produžavati rok kraj decembra za rad odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, smatraju oba predsjednika. Profesionalizacija centralne izborne komisije najvažnije pitanje, zato je posebno važan integritet komisije koja bira njenu zbirnu izbornu listu.
U fokusu kandidata DPS-a bit će stručne reference, kaže poslanik Nikola Rakočević.
“Zahtijevaćemo da sve sjednice i sastanci komisije budu javne, da bi građani mogli da se uvjere u argument”, kazao je on.
Političke partije po svim istraživanjima imaju najniže povjerenje. Raste apstinencija birača, kaže poslanik URA Zoran Mikić, čija se partija od početka zalaže za otvorene liste kako bi se Crna Gora oslobodila partitokratije.
“Koliki će broj ljudi moći građani da zaokružuju izborima sa određene izborne liste? Kako ćemo naći modele da zaštitimo ono do čega smo došli u julu, a to je da se povećava kvota za žene na 40%?”, kaže Milić.
Situacija je najbolja do sada, ali mora bolje. Poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj. Kosovski model poluotvorenih lista je trenutno možda najprikladniji za Crnu Goru, smatra.
“Da li mi možemo, da li u ovom momentu možemo govoriti o potpuno otvorenim listama, mislim da ne možemo. To pitanje nije riješeno čak nigdje, u mnogo demokratskijim i evropskim zemljama”. rekao je on.
Slaže se programska direktorica CDT-a Milica Kovačević. Smatra da političke partije treba izvesti na čistac, jer izborni proces nije namijenjen partijama, nego građanima.
“Ko je to i zašto protiv? Da nam se zbog mira u kući ne saopštava, nije postojala saglasnost”, rekla je Kovačević.
A da bi se izbori uopšte mogli održati, Skupština Crne Gore mora da kompletira Ustavni sud, poručeno na konferenciji CDT-a.
Izvor: RTCG
