“U tom mejlu mi je prijećeno ubistvom, tačnije vješanjem… istog dana podnijela sam krivičnu prijavu u policiji”, kaže Nikolić za Radio Slobodna Evropa.
Prijetnje iste osobe su se nastavile. Sa njima i odlasci Nikolić u policiju i u tužilaštvo:
“Nakon svake prijetnje sam davala izjave tužilaštvu. Uvijek je drugi tužilac bio u pitanju, a izjave iste. Prije par mjeseci sam rekla da više neću podnijeti ni jednu prijavu, te da će policija i tužilaštvo biti odgovorni za sve što se dalje bude dešavalo”.
Crnogorska policija je potom, septembra 2025. godine, saopštila da je utvrdila identitet osumnjičenog i da će podgoričko tužilaštvo protiv njega podnijeti prijavu za ugrožavanje sigurnosti.
Međutim, sagovornica RSE ističe da je identitet osumnjičenog, crnogorskim institucijama poznat još od 2022.
Riječ je o srpsko-australijaskom državljaninu B.U. nastanjenom u Australiji.
Iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici nisu odgovorili na upit RSE šta je preduzeto povodom upućenih prijetnji.
Iz Sindikata medija Crne Gore ističu da su institucije u slučaju Danice Nikolić “zakazale”.
Takođe, Indeks bezbjednosti novinara – istraživanje koje se od 2020. sprovodi u zemljama regiona – pokazuje da crnogorski novinari rade u sve nesigurnijim uslovima.
Potpredsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković za RSE pojašnjava da indikatori Indeksa bezbjednosti novinara precizno mjere sve – od onoga što se desilo (npr. napadi) do onoga što se nije desilo a moralo je – poput reakcija nadležnih.
Crna Gora godinama, ističe ona, ostvaruje najlošije rezultate u oblasti koja se tiče stvarne bezbjednosti novinara.
U prilog tome je podatak da je do sredine septembra ove godine zabilježeno 19 napada na novinare, više nego, na primjer, cijele 2020. ili 2023.
Tako su prošlog mjeseca napadnuti fotoreporteri “Pobjede” i “Vijesti” dok su pratili premještanje spomenika ratnom zločincu iz Drugo svjetskog rata Pavlu Đurišiću u crkvu Srpske pravoslavne crkve u blizini Berana, na sjeveru zemlje.
Jedna od oblasti koju obuhvata Indeks bezbjednosti novinara su pravosudni procesi.
Tako je tek sredinom ove godine počelo suđenje u slučaju ranjavanja istraživačke novinarke Olivere Lakić, koja je napadnuta 2018. godine.
Camović Veličković upozorava na česta odlaganja u ovom procesu.
“Posebno nas zabrinjava što 2028. nastupa apsolutna zastara u tom slučaju, pa postoji realna opasnost da pravda neće biti zadovoljena… a nasilnicima će se poslati poruka da najbrutalniji napadi na novinare mogu proći bez posljedica”.
Kao najdrastičniji primjer neefikasnosti institucija ističe slučaj ubistva glavnog urednika lista “Dan” Duška Jovanovića 2004.
Jedna osoba osuđena je za saučesništvo, dok direktni izvršioci i nalogodavci nisu utvrđeni.
Ove godine donijeta je presuda kojom su tri osobe osuđene zbog prošlogodišnjeg fizičkog napada na urednicu “Pobjede” Anu Raičković i njenu porodicu.
“I pored povremenih pozitivnih pomaka, Crna Gora i dalje nema sistem koji bi garantovao sigurnost novinara i brzu reakciju u slučajevima kada se napadi dese”, kaže potpredsjednica Sindikata medija, dodajući da je “sve to znak za alarm”.
Iz Ministarstva kulture i medija nisu odgovorili na upit RSE o Indeksu bezbjednosti novinara.
Neriješeni napadi doprinijeli atmosferi zastrašivanja
Na rješavanje, pogotovo starih slučajeva od Crne Gore pozivaju i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države.
U tom kontekstu, Evropska komisija u godišnjem izvještaju konstatuje da je Vrhovno tužilaštvo prošle godine izdalo obavezujuće uputstvo svim tužilaštvima da hitno intenziviraju istrage slučajeva nasilja i napada na novinare i imovinu medija.
U izvještaju se konstatuje “brz i efikasan institucionalni odgovor” institucija u slučaju novih napada.
Predmeti napada na novinare predstavljaju jedan od prioriteta u radu tužilaštva, rečeno je Radiju Slobodna Evropa iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
A u prošlomjesečnom izvještaju američkog Stejt departmenta se ocjenjuju da su neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinijeli atmosferi zastrašivanja.
Posebno ističu slučaj Olivere Lakić, koja je od američke administracije 2019. dobila nagradu za hrabrost.
“Novinari su se suočavali sa zastrašivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima nepoznatih pojedinaca zbog svog izvještavanja, uključujući izvještavanje o kontroverznim političkim, etničkim i vjerskim pitanjima, kao i o korupciji i švercu“, navodi se u izvještaju.
U dokumentu se ocjenjuje da su osim neriješenih slučajeva, podrivanju slobode medija u Crnoj Gori doprinijeli i govor mržnje i targetiranje kritičkih medija od strane funkcionera.
‘Podobni i nepodobni’
Urednica M portala Danica Nikolić smatra da je odnos političkih elita prema medijima doprinio sadašnjem stanju.
“Kada jedan ministar otvoreno kaže da postoje podobni i nepodobni mediji i novinari, kada jedan poslanik optuži čitavu grupu medija da radi za dva najveća klana u regionu, kada bivši premijer zaprijeti gašenjem medija… Sve to ostavlja otvoren prostor raznim fanaticima da novinare smatraju legitimnim metama”.
Ministarstvo odbrane je sredinom ovog mjseca odbilo zahtjev redakcije Antena M za praćenje konferencije za novinare crnogorskog i slovenačkog ministra Dragana Krapovića i Boruta Sajovica u Podgorici.
Naknadno je utvrđeno da više medija nije dobilo poziv Ministarstva da prati konferenciju – portal i televizija E i portal Analitika.
Mediji kojima je uskraćeno prisustvo konferenciji su kritički izvještavali o čelnicima bezbjednosnog sektora.
Ministar je tada odgovornost za uskraćivanje akreditacije prebacio na službu za informisanje Ministarstva odbrane, ali i optužio dio medija za neprofesionalnost.
Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori konstatovala da su mediji podijeljeni duž političkih linija.
Situacija po pitanju bezbjednosti novinara nije se, međutim, pogoršala samo u Crnoj Gori.
Indeks bezbjednosti novinara – koji je predstavljen prošle sedmice – pokazuje da se situacija od 2020. godine pogoršala u svim zemljama regiona.
Najgora situacija je, prema Indeksu, u Bosni i Heregovini i na Kosovu.
Međutim, broj napada na novinare je najviši u Srbiji.
U toj zemlji je zabilježeno gotovo 60 odsto od svih ovogodišnjih napada na novinare u zemljama regiona.
Samo prošlog mjeseca je, prema podacima Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), registrovan rekordan broj inicidenata za jedan mjesec ove godine – 46.
U saopštenju udruženja se navodi da se najveći broj fizičkih napada dogodilo tokom građanskih protesta organizovanih širom zemlje.
Protesti traju od novembra prošle godine, kad je u padu nadstrešnice glavne željezničke stanice u Novom Sadu poginulo 16 osoba.
Učesnici protesta traže odgovornost za nesreću.
Prema godišnjem istraživanju nevladine organizacije Reporteri bez granica, Crna Gora (37. mjesto) je najbolje rangirana zemlja regiona po pitanju medijskih sloboda, dok su na dnu Srbija (96.) i Kosovo (99.).
Izvor: Radio Slobodna Evropa
