Iz Akcije za ljudska prava za Radio Crne Gore poručuju da je ključni momenat da se i sa političkog nivoa pošalju važne poruke.
Da u raspravi o našem ulasku u Evropsku uniju slučaj Lora ne bi smio da bude tema, ocjenjuje politički analitičar iz Zagreba Žarko Puhovski. Ističe ipak, da bi bilo skandalozno da Hrvatska odbije da razgovora o tome.
Teške hipoteke tragične prošlosti su na Evropskom putu Crne Gore. Poglavlje 31, koji se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, spremno je za zatvaranje, ali potreban je konsenzus svih država članica Evropske unije, pita se i susjedna Hrvatska.
I dok mjesecima traje intenzivna diplomatska komunikacija dvije države oko spornih pitanja, u prvom redu vlasništva nad škotskim brodom Jadran i vojnog zatvora u Morinju, uoči posjete hrvatskog ministra vanjskih i poslova Gordana Grlića Radmana, koji će danas položiti vijenac ispred spomen-ploče nekadašnjeg logora u Morinju, oglasio se predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
„Pravda ne smije biti selektivna. U LORI su crnogorski državljani mučeni i zlostavljani, od kojih je 14 njih izgubilo život. Svi zločini koji su tamo počinjeni moraju biti do kraja istraženi i procesuirani. Zato je neophodno da pitanje žrtava Lore bude sastavni dio razgovora o otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske“, rekao je predsjednik Milatović.
Akcija za ljudska prava zalagali su se da se pitanje Lore otvori od početka razgovora Crne Gore i Hrvatske, kaže pravna savjetnica Bojana Malović.
„Pitanje Lore se ne može smatrati pitanjem koje je zatvoreno u prethodnom periodu. Taj postupak u kojem se ispituje stradanje crnogorskih državljana je otvoren već 18 godina. On se već 18 godina istražuje bez nekog vidljivog napretka. Sve ono što je crnogorska javnost mogla da sazna u prethodnom periodu o tom predmetu tužilaštvo samo sprovodi kriminalističko istraživanje sa policijom u Hrvatskoj, međutim, nikakve dalje informacije nismo mogli da dobijemo. Ono što je poznato jeste da je u prethodnom periodu došlo do određenog napretka u samom slučaju. Saslušana su dva svjedoka iz Crne Gore putem zamolnica, županijskog državnog odvjetništva u Splitu i vidi se da se tu sada nešto zaista radi“, rekla je Malović.
Za političkog analitičara iz Zagreba, Žarka Puhovskog, relevantno je samo jedno pitanje da bi zločin u Lori bio tema razgovora Podgorici i Zagreba.
„Jesu li u Lori, u kojoj je nedvojbeno bilo ozbiljnih povreda humanitarnog prava za vrijeme rata, jesu li u Lori bili protupravno tretirani i državljani Crne Gore? Ako je tako, onda je to legitimna tema za razgovor i bilo bi skandalozno da ju Hrvatska odbije kao moguću tačku dnevnog reda razgovora. To je političko pitanje ako je prethodno pravno, ako je, ponavljam opet, dokazano da se radi o državljanima Crne Gore. Dakle, da ima legitimni interes Crne Gore da o tome raspravlja“, rekao je Puhovski.
U Akciji za ljudska prava smatraju da je ovo ključni trenutak da se sa političkog nivoa pošalju poruke, kaže Bojana Malović.
„Poruke da su ljudi zaista spremni da u ovom predmetu dođe do pomaka, bilo u pokretanju istrage protiv konkretnih osumnjičenih, bilo podizanjem optužnica protiv određenih lica koji su, da su na njemu svjedočenjima konkretno i navedeni po imenima, tako da zaista postoji osnov da ovaj predmet krene dalje, odnosno da se pomjeri sa mrtve tačke“, istakla je Malović.
U raspravi o ulasku Crne Gore u Evropsku uniju, pitanje Lore ne može biti tema, kategoričan je politički analitičar Žarko Puhovski.
„To nema veze sa Crnom Gorom kao kandidatkinjom za Evropsku uniju, to bi imalo smisla kada bi se radila obrada, kada bi se radilo o stvarima koje se događaju u Crnoj Gori. Jer Hrvatska jeste članica Evropske unije, prema tome nju se može eventualno tužiti međunarodnom sudu, ako se smatra da je povredila doista međunarodno pravo, humanitarno pravo na štetu državljana Crne Gore, ali u raspravi o ulasku Crne Gore u Evropsku uniju to naprosto ne može biti tema“, rekao je Puhovski.
Izvor: RTCG
Subota, 4 Oktobra 2025, 08:17, Autor članka PressNews
