On je to ocijenio na današnjoj sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, na kojoj su na dnevnom redu konsultativno saslušanje kandidata prijavljenih na Javni poziv za izbor dva člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika koji nijesu advokati, odnosno iz reda advokata, predloženog od strane Advokatske komore Crne Gore.
Predsjedavajući Vladislav Bojović iz Demokratske narodne partije (DNP) kazao je da se iz reda NVO sektora nije prjavio niko.
Kandidat iz reda pravnika koji nisu advokati Veselin Šćepanović je kazao da trenutno obavlja funkciju javnog izvršitelja u opštini Bar, ali i da je 10 godina radio u državnom tužilaštvu, te da je bio sudija Osnovnog suda u Baru.
Drugi kandidat iz reda pravnika koji nisu advokati Sekule Raičević je kazao da je od nastanka zaposlen na Fakultetu političkih nauka, ali da je od 2017. godine na poziciji sekretara te visokoškolske ustanove, te da je član Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić pitao je Raičevića koji mehanizam kontrole tužioca smatra da je najbitniji u ovom trenutku, a on je odgovorio da je veliki problem nedostatak aktivne komunikacije.
Kako je istakao, tužilaštvo nikad nije bilo slobodnije nego danas.
“Iako ne postoji direktan politički ili javni pritisak, dolazi do preuranjenih interpretacija aktivnosti koje tužilaštvo sprovodi. Moje sagledavanje situacije jeste neophodnost međuinstitucionalne saradnje između tužilaštva i zakonodavne i izvršne vlasti”, kazao je Raičević.
Čarapić je pitao kandidata šta je po njemu garant nezavisnosti tužilaštva – ustavni uzusi ili Tužilački savjet.
Raičević je odgovorio da je Tužilački savjet mehanizam kojim država raspolaže, ali da se njegova efikasnost treba poboljšati.
“Zakonski okvir sam spomenuo u tom smislu jer ponavljana priča o vetingu, koji treba biti apsolutna nužnost za pravdom, a ne političkom borbom revanšizmom, možemo postići neki od ciljeva – kako očuvanja nezavisnosti, tako i kontrole zakonitog rada članova tužilačke organizacije”, poručio je.
Čarapić je i Šćepanovića pitao o mehanizmima kontrole tužioca, na šta je ovaj odgovorio da je to pitanje primjene normi.
“Ja mislim da je kod nas uvijek bio problem primjena zakona. Postoji Zakon o državnom tužilaštvu, ali i drugi zakoni. U ovom zakonu bih dodao da se pojača stepen kontrole tužilaca kroz postojeće norme”, poručio je, dodavši da je potrebnom osim godišnjih, davati i periodične izvještaje.
Čarapić je Šćepanovića pitao iza slučaj paljenja njegovog automobila prije desetak godina, te da li je imao sudski epilog.
On je odgovorio da nije došlo ni do tužilačkog, ni do sudskog djela, ali da su određena lica bila na ispitivanju, te da zna da je to vezano za rad na određenom predmetu.
“Imao sam obavještenje iz MUP-a da imaju svjedoka, pa je nestao”, kazao je.
Poslanik PES-a ga je pitao i zašto je izvršio prepis svoje imovine.
Šćepanović je odgovorio da je otac njemu prepisao svu imovinu kad je imao 16 godina, te da je i on svom sinu prepisao kad je sin napunio 18.
Darko Dragović (PES) je pitao Raičevića da prokomentariše nezainteresovanost mladih pravnika da budu tio tužilačke mreže.
On je odgovorio da je razlog toga odnos između odgovornosti i stresa u poslu, a da plate i primanja nisu ekvivalentni.
Dragović je, takođe, pitao da li bi odluka o statusu tužilaca treba da bude odluka Tužilačkog savjeta ili nezavisnog tijela koje bi sprovodilo veting.
Raičević je kazao da veting mora biti sproveden fazno, te da počne od vrha, pa samim tim – posebno tijelo formirano sa tim ciljem.
Dragović je od Šćepanovića tražio pojašnjenje tvrdnje da kontrole moraju biti češće, te ga upitao da li je kvalitativna kontrola dobra.
On je odgovorio da se promijenio status oštećenoga u sudskoj praksi, te da se više vjeruje okrivljenima.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović je konstatovao da je veliki problem što više sudija napusti funkciju nego što se kandidata prijavi. On je Šćepanovića pitao da sli su se prve “trule daske” u pravosuđu pokazale u Baru, kada je 2005. godine ubijena sutkinja Milorija Đukić-Pejović, a Raičevića da li to što nije rado u pravosuđu “može dati elan”.
Šćepanović je kazao da je bio na bolovanju kad se desilo ubistvo sutkinje.
“Možda je to događaj koji je pokazao da postoje ‘trule daske’, ali mislim da je greška što se nije reagovalo na vrijeme. Greška je što se tada nije započeo veting”, istakao je.
Raičević je rekao da članovi koji nisu bili u pravosuđu donose “pluralizam mišljenja”.
Jasmin Ćorović iz Bošnjačke stranke (BS) se osvrnuo na nedavni slučaj prebijanja dječaka iz Sarajeva, i pitao Šćepanovića koju ulogu Tužilačkog savjeta vidi u suzbijanju nacionalne netrpeljivosti, te da li smatra ovakve probleme važnim, a Raičevića kako cijeni rakciju tužilaštva na postavljanje spomenika Pavlu Đurišiću.
Raičević je odgovorio da u njegvooj ulici u Beranama živi više pripadnika drugih nacija, ali da nije primijetio strah kod pripadnika islamske vjeroispovijesti nakon postavljanja spomenika.
“Postavljanje pomenutog spomenika nije bila volja ogromne većine građana Berana”, kazao je.
Na pitanje o reakciji tužilaštva se izajasnio da zna kao građanin, ali da je, na osnovu onoga što zna iz medija, tužilaštvo odgovaralo na odgovarajući način.
Šćepanović je saopštio da Tužilački savjet može tražiti pravovremeno reagovanje na ovakve slučajeve.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić je kazao da mu djeluje da je neko vrijeme postojala opstrukcija izbora članova Tužilačkog savjeta, kako bi se “formirala odgovarajuća većina u tom tijelu”.
“Jedan pd poslanika je to potvrdio kad je komentarisao izbor vrhovnog državnog tužioca u kabinetu premijera Milojka Spajića… Ova simulacija demokratije i postavljanje stručnih pitanja mi djeluje degutantno. Imamo situaciju u kojoj smo predsjednik Vlade i mi kao parlamentarna opozicija stavili potpis na jedan sporazum koji je je podrazumijevao rješavanje ustavne krize koja je produkovana usljed činjenice da je Ustavni odbor neustavno penzionisao sutkinju Ustavnog suda… Nema reakcije još uvijek, parlamentarna većina nije spremna da preuzme odgovornost i popravi ono što je zabrljala”, rekao je.
Izvor: Vijesti
