Lalović je koautor nedavno objavljena dva istraživanja, piše Pobjeda.
Lalović je u septembru upisao doktorske studije na Imperial College Londonu u grupi Ed Tate, koji je trenutno rangiran kao drugi najbolji fakultet na svijetu. On nastavlja da radi na pronalasku lijeka za kancer, uz kolaboraciju sa biotehnološkom kompanijom MyricxBio. MyricxBio je prošle godine dobio veliku podršku za razvijanje njihovog kandidata za liječenje kancera.
“Njihov kandidat za lijek ulazi u kliničke studije sljedeće godine, i moj projekat je vezan za utvrđivanje njegovog mehanizma akcije. Ovo je trenutno jedna od najvećih mogućih prilika u istraživanju ljekova za kancer, i velika je čast i privilegija raditi na ovakvom projektu. Nada je da će se ubrzo nakon kliničkih studija, ovaj lijek naći u bolnicama i da će se koristiti za liječenje kancera”, rekao je Lalović juče za Pobjedu.
Rad u laboratoriji
Lalović je, obrazlažući svoj put ka Velikoj Britaniji, istakao da je nakon završetka druge godine podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“, dobio HMC stipendiju koja mu je omogućila da nastavi srednju školu u Velikoj Britaniji. Treći i četvrti razred je završio u Tonbridge School, koja je rangirana u top deset srednjih škola u Velikoj Britaniji. Tu je upravo i stekao veliki dio praktičnog laboratorijskog iskustva, što ga je inspirisalo da upiše Biohemiju na University College Londonu, gdje je završio integrisane master studije.
Svoj magistarski projekat je upravo radio u laboratoriji naučnice Matilde Katan, a djelovi njegovog magistarskog rada su i korišteni u svrhe publikacija koje su nedavno objavljene. Laboratorija Katan već duži niz godina istražuje određenu grupu enzima i dok je Lalović radio magistarski rad u toj laboratoriji, doprinio je tom istraživanju.
Istraživali su fosfolipazu C (PLC) – grupu enzima koja je zadužena za kontrolu rasta i razvoja naših ćelija. Novija istraživanja su, kako je naveo Lalović, dokazala da postoje varijante ovih enzima koje izazivaju ozbiljne bolesti, među njima i kancer, neurodegenerativne i autoimune poremećaje. Konkretnije, mutirana verzija PLC gama varijante je pronađena kao direktni uzrok leukemije T ćelija kod odraslih. Zbog toga, otvorilo se pitanje da li postoji način da se ovakav enzim „zaustavi“, ističe Lalović.
“Da bi se mogao napraviti lijek za neki enzim, često se kaže da enzim mora da ima takozvani „džep“ za koji se može napraviti komplementarni molekul. U suštini, molekul kao puzla mora da se uklopi u džep i kao takav da umanji aktivnost enzima i spriječi rast i razvoj kancerogenih ćelija. Dugo se vjerovalo da PLC gama nema takav „džep“, i zato na tržištu ne postoje ljekovi za bolesti izazvane ovim enzimom. Najnoviji rad laboratorije Matilde Katan na UCL-u je dokazao da, ipak, postoji takav ,,džep“ u ovoj grupi enzima i dokazano je da postoje molekuli koji su komplementarni i mogu da se dalje razvijaju u potencijalne prve ljekove za ovaj enzim”, precizirao je mladi naučnik.
On je dodao da su kao laboratorija objavili publikaciju u Biochemica et Biophysica Acta (BBA) žurnalu u martu, gdje sumiraju istoriju istraživanja ovog enzima, relevantnost istraživanja i nove strukturalne analize u nadi pronalaska pomenutog „džepa“ i komplementarnih molekula. Dalja istraživanja su dokazala postojanje takvog „džepa“ i ovaj pronalazak su uspjeli da objave u Biochemical Journal, takođe, jednom od velikih naučnih magazina u polju, objašnjava Lalović.
“Kao koautor ovih publikacija, imao sam privilegiju da radim sa najboljim naučnicima u ovom polju, i da doprinesem njegovom napretku. Posljednje pomenutom žurnalu se naročito dopao naš rad, tako da je čak jedna od mojih figura koja sumira rezultate istraživanja izabrana kao naslovna strana najnovijeg izdanja. Dokaz postojanja takvog „džepa“ u PLC gama enzimima konačno otvara mogućnosti razvijanja ljekova za ovu grupu enzima. Mi smo čak i dokazali da postoje molekuli koji su komplementarni ovom „džepu“ i koji bi mogli da se dalje razviju u potencijalni lijek. Ovo bi nam konačno omogućilo da tretiramo bolesti izazvane ovim enzimom, kao ranije pomenuta leukemija T ćelija, ali i autoimunih i neurodegenerativnih bolesti”, rekao je Lalović.
Apel
On dodaje da su publikacije javno dostupne i izabrali su da budu besplatne za pregled.
“Mislim da je od velikog značaja da generalnu javnost upoznamo, ne samo sa ovim istraživanjem nego bilo kojim sličnim, jer se upravo bavi napretkom kvaliteta života svih nas. Nauka je polje koje je generalno slabo ispraćeno i trenutno vrlo slabo finansijski podržano, ali ako budemo više razgovarali o ovim temama, povećali bismo svijest o ovim problemima, kao i podršku razvoja nauke u Crnoj Gori”, kazao je on.
Lalović apeluje da što više ljudi pročita ovu i slične publikacije, u nadi da će i promocija naučnog rada inspirisati više ljudi da se bavi naukom. Smatra da je vrlo bitno pratiti i promovisati rad naših istraživača u inostranstvu, kao i težiti ka uspostavljanju kolaboracija i prevođenja ovakvih radova na naš jezik, kako bi bili pristupačniji našoj javnosti.
“Naši istraživači u inostranstvu su naši najbolji ambasadori, i kao takvima je vrlo bitno pružiti podršk”, zaključuje Lalović.
Profesori bez čije podrške ne bi bilo uspjeha
Sve počinje, prema njegovim riječima, od ,,malih nogu“. Njegova ljubav prema nauci je krenula još od osnovne škole kad su im uvedeni predmeti biologije i hemije. Lalović se prisjeća da su mu eksperimenti uvijek bili interesantni, ali kako kao djeca nijesu imali dodirnih tačaka sa nečim takvim, nije znao šta je sve moguće u nauci i sa naukom do srednje škole. U Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ imao je, kako kaže, izvanredne profesore, i uvijek kada pominje svoj rad mora, kako ističe, da pomenem njih i koliko su oni zaslužni.
“Konkretno profesorica biologije Sanja Ognjanović, profesorica hemije Svetlana Varagić i moja razredna Gordana Vučinić, bez čije podrške ne bih mogao da radim ovo što sada radim. Moje predmetne profesorice su upravo probudile tu ljubav prema nauci. I dalje se sjećam predavanja profesorice Ognjanović vezanog za mehanizam sinteze proteina i koliko me je to inspirisalo da upišem biohemiju. Dalji rad na fakultetu i nevjerovatna sreća koju sam imao da dobijem profesoricu Matildu Katan kao mentorku su me usmjerili ka biohemiji kancera i razvijanju potencijalnih ljekova. Skoro trećina ljudi na svijetu u životu razvije neku vrstu kancera i to je nešto što utiče na svakoga. Zato dok sam radio na magistarskom i sad u sklopu doktorata, nikad ne zaboravljam zašto ovo radim i zašto je ovo bitno”, rekao je Lalović.
Ističe da je na kraju velika je privilegija imati mogućnost da doprinese ovom polju, ali bilo koji napredak nije moj uspjeh, nego uspjeh i mojih profesora, moje države i generalno svih nas.
“Bitno je naglasiti da ništa od ovoga ne bi bilo moguće da nije bilo stipendija koje su mi omogućile ovo školovanje i samim tim rad na ovim publikacijama. Siguran sam da bi bilo mnogo više primjera mladih naučnika iz Crne Gore koji ostvaruju zapažene rezultate u inostranstvu kao upravo ambasadori znanja da Crna Gora ima više mogućnosti da pomogne takvim učenicima. U poređenju sa drugim državama regiona, Crna Gora ima vrlo mali stipendijski kapacitet i zato vrlo rijetko vidite Crnogorce na velikim svjetskim fakultetima. Ne zato što nijesmo dovoljno dobri, već zato što nemamo dovoljno mogućnosti da podržimo takve učenike”, rekao je Lalović.
Raduje se saradnji sa crnogorskim obrazovnim ustanovama
Lalović kaže da se po završetku doktorskih studija, koje traju četiri godine, nada da će imati mogućnost da nastavi da radi i sa industrijom i sa akademijom.
“Vjerujem da dok budem radio na projektu, otvaraće se mogućnosti za dalje i biće mi jasnije šta bi bili sljedeći koraci. U međuvremenu, vrlo se radujem ovom nevjerovatnom projektu, ali i nadam se da ću znanje iz polja nauke kao i stečene konekcije u Londonu moći da primijenim za napredak Crne Gore. Mogućnosti kolaboracija sa našim univerzitetima su mi vrlo uzbudljive, ali i sa organima obrazovanja, jer smatram da kako bismo unaprijedili nauku u Crnoj Gori, moramo da podstaknemo mlade da biraju takve profesije. To sve kreće od osnovnog i srednjeg obrazovanja i zato je vrlo bitno da obrazovni sistem predstavi nauku uzbudljivom i pristupačnom”, istakao je Lalović.
Izvor: Pobjeda
