Ulaganjem potrebnog političkog i tehničkog kapitala da se omogući pristupanje zemlje Uniji do 2029. godine, EU bi pokazala da je spremna da izađe iz svoje zone komfora, da poštuje svoja obećanja i da djeluje odlučno, navode u analizi European Policy Centre (EPC).
Kako dodaju, svaka prekretnica – od Jedinstvenog tržišta do Monetarne unije i uzastopnih proširenja – zahtijevala je političku imaginaciju i hrabrost. A proširenje zauzima posebno mjesto u širem okviru evropske integracije. Ono je dugo služilo kao mehanizam kroz koji se unutrašnja stabilnost i spoljašnja transformacija međusobno osnažuju.
“U dvije decenije koje su prethodile ruskom ratu protiv Ukrajine, proces proširenja je stagnirao. Politička oklijevanja među državama članicama često su nadjačavala obaveze preuzete prema zemljama kandidatima. Ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu 2022. godine ponovo je probudila geopolitičku dimenziju proširenja i obnovila angažovanje sa Zapadnim Balkanom. Među trenutnim kandidatima, Crna Gora nudi najjasniju priliku da se retorika pretoči u opipljiv napredak”, navode u analizi.
Način na koji će EU odgovoriti oblikovaće ne samo budućnost Crne Gore, već i budućnost šireg Zapadnog Balkana, vjerodostojnost politike proširenja i sposobnost Unije da ispolji liderstvo u skladu sa svojim globalnim odgovornostima.
Dodaju da Crna Gora ostaje najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, sa svih 33 pregovaračkih poglavlja otvorenih i sedam privremeno zatvorenih.
U junu 2024. godine, pozitivan IBAR Evropske komisije potvrdio je da je zemlja ispunila ključne uslove u oblasti vladavine prava u poglavljima 23 i 24 – prva država kandidat koja je to postigla, što je označilo odlučujući korak ka završnoj fazi pregovora. Vlada je usvojila sveobuhvatne reforme u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije, uključujući izmjene zakona o sudstvu, izborima i slobodi medija.
Na osnovu ovog napretka, Crna Gora ima za cilj da do kraja 2025. godine zatvori dodatnih pet poglavlja – o poljoprivredi, ribarstvu, slobodnom kretanju kapitala, trgovačkom pravu i pravu poslovnog nastanjivanja i pružanja usluga. Postizanje ovog cilja podiglo bi broj zatvorenih poglavlja na 12 – prag koji se smatra dovoljnim da Savjet Evropske unije uspostavi radnu grupu za Ugovor o pristupanju Crne Gore.
Kako naglašavaju u analizi, rast BDP-a ostaje iznad prosjeka Zapadnog Balkana, inflacija se smanjila nakon pandemijskih skokova, a javni dug je u padu. U poređenju sa susjedima, Crna Gora ima viši nivo trgovinske i finansijske integracije sa Evropskom unijom. Korišćenje eura kao zakonskog sredstva plaćanja podržava monetarnu stabilnost i olakšava pristup tržištima EU.
Što se tiče izazova, u analizi se naglašava da nekoliko oblasti ostaje u fazi rada.
“Nezavisnost pravosuđa je formalno ojačana, ali i dalje postoje problemi kapaciteta i sprovođenja. Napredak u borbi protiv visoke korupcije i slobode medija je djelimičan, dok reforma javne administracije i dalje pati od politizacije pri imenovanjima na višim funkcijama. Kao članica NATO-a od 2017. godine, Crna Gora je čvrsto ukotvljena u evroatlantski bezbjednosni okvir. U potpunosti je usklađena sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom (ZSBP) EU, uključujući sve režime sankcija, i aktivno učestvuje u Berlinskom procesu i regionalnim okvirima povezivanja. Ipak, napetosti sa susjednom Hrvatskom, naročito u vezi sa razgraničenjem i imovinskim sporovima, i dalje postoje, dok spoljašnji akteri nastavljaju da vrše pritisak putem političkih, vjerskih i medijskih kanala”, navode u analizi.
Česte promjene vlada od 2020. godine, dodaju, narušile su političku stabilnost i institucionalno pamćenje. Ipak, formiranje sadašnje vlade 2023. godine, koja do danas uživa dvotrećinsku većinu u parlamentu, počelo je da vraća predvidljivost.
European Policy Centre (EPC) je jedan od najuticajnijih think-tankova u Briselu koji se bavi analizom i unapređenjem evropskih politika. Osnovan je 1997. godine, a glavni cilj mu je da doprinese inkluzivnijem, efikasnijem i demokratskijem EU odlučivanju kroz istraživanja, publikacije, javne debate i policy preporuke.
EPC služi kao most između institucija EU, država članica, civilnog društva i akademske zajednice, pružajući nezavisne analize o ključnim evropskim temama (ekonomske politike, proširenje, zelena tranzicija, migracije, digitalizacija, bezbjednost i dr.).
Njegovi eksperti i “senior advisers” često učestvuju u konsultacijama Evropske komisije i Evropskog parlamenta, pa EPC ima realan uticaj na oblikovanje politika. Organizuje javne debate, policy dialogue i “task force” grupe koje okupljaju donosioce odluka i stručnjake kako bi zajednički razmotrili moguće pravce djelovanja EU.
Izvor: RTCG
Četvrtak, 23 Oktobra 2025, 13:13, Autor članka PressNews