Zbog prelaska na zimsko računanje vremena, taj dan će trajati 25 sati, pa faktički dobijamo sat više, jer će se vremenski interval od dva do tri ujutru ponoviti dva puta. Ali će nam mrak pasti već u 16.30.
Iako se mnogi raduju jer će imati sat više za odmor, većini ovakva praksa ne prija, jer će dnevne svjetlosti biti znatno manje. Već u nedjelju, mrak će početi da pada oko 16 časova i 35 minuta.
Od ovog vikenda dani će postajati sve kraći, a najkraći će biti 9. i 10. decembra, kada će sunce zalaziti već oko 15 časova i 57 minuta.
Na zimsko računanje vremena prelazi se svakog posljednjeg vikenda u oktobru, u noći između subote i nedjelje. A ove godine na zimsko računanje vremena preći ćemo najranije moguće – u noći između 25. i 26. oktobra, jer tada pada posljednji vikend u tom mjesecu.
Zahvaljujući pametnim telefonima, računarima i ostalim uređajima povezanim na internet, digitalne kazaljke se najčešće automatski pomjere unaprijed ili unazad.
„Pomeranje sata je besmisleno“
Pojedine države u svijetu ukinule su praksu mijenjanja računanja vremena, ali i dalje postoje sporenja – treba li pomjerati sat dvaput godišnje ili uvesti samo zimsko računanje.
„Praksa pomjeranja sata je besmislena i zastarjela. Nema smisla više to raditi“, poručio je nedavno u video-snimku na društvenim mrežama španski premijer Pedro Sančez, čime je ponovo isplivalo nezadovoljstvo Španaca, ali i drugih stanovnika evropskih zemalja u kojima se sat pomjera dva puta godišnje.
Podržana rastućim brojem naučnih dokaza i snažnom podrškom javnosti, španska vlada smatra da je pomjeranje sata relikt prošlosti koji treba trajno ukinuti. S obzirom na to da važeća regulativa Evropske unije o pomjeranju sata ističe 2026. godine, Španija smatra da je sada pravo vrijeme za djelovanje.
„Ovo je trenutak zdravog razuma, dobrobiti i usklađivanja politike sa naukom“, navodi se u zvaničnom saopštenju španske vlade.
Zašto imamo ljetnje i zimsko računanje vremena
Naše ‘prirodno’ vrijeme je zimsko. Ljetnje računanje vremena uvedeno je da bi se bolje iskoristila dnevna svjetlost. Ljeti, kada su dani duži, sat se pomjera tako da se jedan jutarnji sat „ukrade“ i doda večeri – kako bi mrak pao kasnije.
Tu ideju prvi je osmislio američki političar i naučnik Bendžamin Frenklin davne 1784. godine, objavivši esej u kojem je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svijećama.
Zimsko računanje vremena je fiksno i počinje posljednje nedjelje u oktobru, a datumi se mijenjaju jer ta nedjelja ne pada svake godine u isti dan.
Kada je uvedeno pomjeranje kazaljki u svijetu i kod nas
Ljetnje računanje vremena prva je uvela Njemačka 1916. godine, a nekoliko nedjelja kasnije i Velika Britanija. Obje su tada bile u jeku Prvog svjetskog rata i bilo im je značajno da što bolje iskoriste dnevnu svjetlost i sačuvaju ugalj.
Sljedeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države. Ipak, u mirnodopskim uslovima to nije zaživjelo u Americi.
Ljetnje računanje vremena u tadašnjoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji uvedeno je 27. marta 1983. godine.
Šta je „treće vrijeme“
Postoji dilema koje vrijeme više odgovara našem podneblju, ali se smatra da bi moglo da se uvede i „treće vrijeme“ – prelazak na čitanje vremena od prije 1983. godine.
To rješenje bi podrazumijevalo zimsko računanje vremena i trajno ostajanje u srednjoevropskoj časovnoj zoni, ali i pomjeranje radnog vremena jedan sat unazad, da bi se obdanica bolje iskoristila.
Ipak, u međuvremenu su se stvari „zamrsile“ – prije svega radno vrijeme.
Zimsko računanje vremena je nepovoljno jer prespavamo onaj prvi dio obdanice, dok ljetnje (trajno) računanje vremena omogućava bolje korišćenje svjetlosti, ali nas izmješta iz srednjoevropske časovne zone u istočnoevropsku.
Šta se desilo sa idejom EU da se ukine pomjeranje kazaljki
Evropska komisija je još prije nekoliko godina predložila ukidanje sezonskog pomjeranja sata, ali saglasnost još nije postignuta.
Predlog je 2019. godine podržao Evropski parlament, a države članice su dobile rok do aprila 2020. da se izjasne hoće li koristiti ljetnje ili zimsko računanje vremena.
Konačna odluka nije donijeta, jer je u martu 2020. proglašena pandemija koronavirusa, uvedene su stroge epidemiološke mjere, pa je izjašnjavanje odloženo.
Sljedeća godina presudna
Kako važeća regulativa Evropske unije o pomjeranju sata ističe 2026. godine, naredna godina mogla bi biti presudna. Međutim, dok države članice EU nijesu usaglašene oko toga koje vrijeme usvojiti – ljetnje ili zimsko – konsenzus može ostati nedostižan.
U međuvremenu, satovi će se ove jeseni pomjeriti 26. oktobra sa tri na dva ujutru. Da li će to biti posljednji put – vrijeme će pokazati.
Izvor: BBC/CdM
