Za političkog analitičara Mila Popovića neusvajanje izvještaja VDT-a ne znači i smjenu Milorada Markovića, ali otvara temu koja može uticati na pristupanje Crne Gore EU.
To što Skupština nije usvojila izvještaje o radu tužilaštva i sudstva nije neočekivano za bivšeg člana Tužilačkog savjeta Steva Muka iz Instituta Alternativa, ako se, kako kaže, uzme u obzir sve ono što se čulo na matičnom odboru i plenumu.
“Bilo je vrlo malo konkretnih pitanja i konkretnih zamjerki, pa je samim tim bilo i prirodno očekivati da zaključak bude ovakav kakav je sada. Očigledno je da postoji jedna vrsta političkog pritiska, jedno političko interesovanje i odnos prema tužilaštvu zbog predmeta koji se odnose na jednu i na drugu političku stranu, i to je, nažalost, dalo ključni ton parlamentarnoj debati”, kaže on.
Muk smatra da bi bilo bolje da je Skupština usvojila izvještaj o radu tužilaštva i dala konkretne i konstruktivne preporuke i zaključke prema državnom tužilaštvu, što je ranije bila praksa.
“Da se kroz zaključke artikuliše ono što je ključni ton i ključna poruka rasprave u odboru i plenumu, i mislim da bi na taj način svima bilo jasnije šta to Skupština zamjera državnom tužilaštvu i šta je to što od njega očekuje. Ovako izgleda da nema ni skupštinskog prihvatanja izvještaja, niti jasne poruke o tome šta i kako drugačije treba da se u državnom tužilaštvu radi”, kaže on.
Pravnik Boris Marić za Radio Crne Gore ocjenjuje da se u skupštinskoj raspravi jasno vidjela želja dijela političara da utiču na tužilaštvo, što, kako navodi, nije novost.
“Možemo reći, posebno kada je tužilaštvo u pitanju, da smo u Skupštini mogli da vidimo jednu intenciju i želju za političkim pritiskom i političkim uticajima na tužilaštvo, što nije novost, nije nešto što se do sada nije dešavalo. Nažalost, to smo imali kao praksu u kontinuitetu”, kaže Marić.
Ostaje žal što se poslanici nijesu detaljnije bavili izvještajima, dodaje on.
“Izvještaji imaju mnogo toga što bi moglo da ukaže na brojne nedostatke u tužilaštvu i u sudstvu. Jednim dijelom je kritika potpuno opravdana, jer ne možemo biti zadovoljni stanjem u sudstvu i u tužilaštvu — tu postoje ogromni prostori za napredak. Mislim da ne možemo govoriti o reformi pravosudnog sistema bez provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, prije svega sudija i tužilaca. To znači ono što se kolokvijalno u javnosti naziva ‘veting’. Dakle, riječ je o provjeri integriteta, i već imamo neke institucije koje su specijalizovane za to. Treba vidjeti da li ih unaprijediti, da li urediti dodatni model, koja grana vlasti i koji društveni subjekti treba da učestvuju u tome, na koji način i kako uspostaviti paritet, ‘check and balance’, odnosno ravnotežu. To tek treba da se vidi, ali je očigledno da za tim postoji mnogo prostora i potrebe”, kaže Marić.
To što izvještaj i VDT-a nijesu dobili zeleno svjetlo poslanika ne znači automatski i smjenu Milorada Markovića, kaže politički analitičar Milo Popović.
On napominje da je to znak da neko ko obnaša veoma važnu funkciju nema većinu koja ga podržava u parlamentu.
“To može značiti da bi u nekom doglednom vremenskom periodu moglo doći do njegove eventualne smjene i izbora novog Vrhovnog državnog tužioca. Naravno, to će prije svega zavisiti od dogovora unutar same parlamentarne većine, a svakako se otvara nova tema za debatu koja će biti aktuelna u narednom periodu i može, na neki način, imati i implikacije po proces pristupanja Evropskoj uniji”, istakao je Popović.
Kaže da, kada govorimo o poglavljima 23 i 24, smatra da će se i u tom kontekstu ova tema dodatno aktuelizovati.
Muk ocjenjuje da bi mogućnost pokretanja inicijative za razrješenje VDT-a Milorada Markovića bila “nemoguća misija”, jer je taj postupak institucionalno složen. Iako, dodaje, inicijativa bi mogla biti pokrenuta, ne vjeruje da bi imala uspjeha.
“Vjerujem da se ta inicijativa od strane poslanika neće ni desiti. Vjerujem da će se neka vrsta komunikacije — volio bih da to bude konstruktivna komunikacija i otvoren dijalog — nastaviti u odborima. Pozivao sam da i VDT pronađe prostor za drugačije, korektnije i odgovornije djelovanje prema zahtjevima odbora, sa više transparentnosti i odgovornosti. Mislim da bi to bio put na kojem bi se možda, na kraju, i samo državno tužilaštvo, njegovo aktuelno rukovodstvo i Skupština mogli naći negdje na pola puta i pronaći mjeru u sopstvenim odnosima”, kaže Muk.
Izvor: RTCG
Srijeda, 29 Oktobra 2025, 09:21, Autor članka PressNews
