Lalović, koji je u prošloj sezoni emisije Mladovanje na Televiziji Crne Gore (TVCG) govorio o detaljima pronalaska lijeka protiv raka, završio je Biohemiju na londonskom univerzitetskom koledžu – UCL, gdje je okončao i integrisane master studije.
Ove jeseni upisao je doktorske studije na Imperial Collegeu u Londonu, gdje nastavlja sa radom na pronalasku lijeka za kancer, u saradnji s biotehnološkom kompanijom MyricxBio.
„Ovo je nešto što me vrlo uzbuđuje. U sklopu ovog projekta, u laboratoriji Ed Tate, oni imaju kandidata lijeka, koji sljedeće godine prelazi na klinička testiranja. Lijek konkretno koristi novu popularnu tehniku gdje je molekul vezan za antitijelo koje je specifično za kancer koji pokušavamo da liječimo. Time se povećava specifičnost, tj. lijek specifično ulazi u ćelije kancera sa vrlo malo nus pojava, ali i njihov molekul je vrlo specifičan, jer ne funkcioniše konkretno na jednu mutaciju, već na mehanizam od kojeg kancer zavisi“, kaže Lalović.
Otkriva da će narednih četiri godine raditi na tom projektu, uz ocjenu da je „potencijal njihovog kandidata nevjerovatan“.
„Nadam se da ću blagovremeno imati više informacija o svemu, ali u međuvremenu pozivam sve da se više upoznaju sa radom te kompanije, jer vjerujem da je njihov rad revolucionaran“, kaže ovaj mladi crnogorski naučnik.
Šta je novo od gostovanja u emisiji Mladovanje
Pojasnio nam je i šta se desilo u međuvremenu, otkad smo snimali emisiju u kojoj je bio gost i govorio na temu pronalska lijeka protiv kancera.
„Kada smo pričali prošli put u sklopu emisije Mladovanje, projekat je generalno bio fokusiran na pronalazak molekula koji bi mogli da smanje aktivnosti kancerogenih PLC varijanti, ali to je rađeno kroz metode koje ne garantuju pronalazak. Jedine informacije koje smo imali jeste kakva vrsta molekula funkcioniše, i onda sam u suštini pokušavali da nađemo slične koji bi imali istu ili bolju funkciju. Sada, skoro godinu dana kasnije, imamo vrlo dobru predstavu o tome gdje i kako ti uspješni molekuli funkcionišu, i samim tim možemo da predvidimo ili čak sami dizajniramo potencijalne ljekove“, kaže Lalović.
To je, navodi on, ogroman napredak ka pronalasku ljekova za konkretno leukemiju T ćelija koju izazivaju mutanti PLC gama varijante.
„Takođe, moj rad je obuvhatao otkrivanje prve 3D strukture PLC gama mutanta, što je krucijalno za vizualizaciju interakcija ljekova i proteina interesa. Sve ukupno, smatram da smo mnogo bliži fazi kada možemo da govorimo o molekulima koji bi postali ozbiljni kandidati za liječenje bolesti izazvanih ovim proteinom“, navodi sagovornik.
Sve bi, međutim, moglo da traje godinama, ali je suština da smo bliži lijeku za kancer sada nego što smo bili prije godinu dana.
Kaže i kako rad u laboratoriji često nezahvalan posao, jer iza svakog uspješnog eksperimenta stoje godine usavršavanja svakog koraka metodologije, o čemu se javno mnogo i ne govori.
Iskustvo za koje još ne vjeruje da mu se desilo
„Mnogo vremena je provedeno karakterišući sami protein interesa PLC gama, ali i usavršavanje metoda mjerenja njegove aktivnosti. Ovo je nešto na čemu su u laboratoriji Matilde Katan radili već godinama, i to su sve neophodni koraci kako bi stigli do ovog najskorijeg pronalska takozvanog džepa za koji može da se napravi potencijalni lijek. Naravno nakon ovakvog nekog pronalska, najveći prioritet je dijeljenje pronađenog sa ostatkom naučne zajednice“, ističe Lalović.
Pojašnjava i kako nauka generalno funkcioniše kao ogromni kolektiv, „i komunikacija pronalazaka preko naučnih magazina dozvoljava širi razvoj polja“.
„Tako da bilo koja publikacija, ne samo da je dokaz uspješnosti eksperimenata i validacija dugog niza godina rada, već je i ogromna privilegija jer doprinosite ogromnom kolektivu znanja, cementirajući svoju poziciju u polju. Za mene lično, s obzirom na to da sam bio u mogućnosti da se nađem na publikaciji vrlo rano u svom naučnom putu, ovo je bilo iskustvo koje i dalje ne mogu da vjerujem da se desilo“, kazao je Lalović.
Vjeruje, kaže, u rad i njegov potencijal, napominjući kako je već ogromna privilegija to što je imao mogućnosti da na bilo koji način doprinese cijeloj ovoj priči.
„Nema većeg priznanja nego objava u poznatim naučnim magazinima, ali za mene je isto vrlo bitno to što sam mogao široj svjetskoj zajednici dokazati da neko iz Crne Gore upravo može da se nađe u takvim krugovima. Ne mislim da ja kao pojedinac konkretno predstavljam cijelu Crnu Goru u bilo kojem smislu, ali mislim da su moje mogućnosti i znanje svakako rezultat crnogorske sredine, i kao takav sam dokaz da ipak nešto kod naših sistema i funkcioniše“, ističe naš sagovornik.
Poručuje i kako Crna Gora ima nevjerovatni potencijal, pa mu je važno da to kroz svoj rad dokaže ljudima u bitnim naučnim krugovima.
Bez podrške crnogorskih institucija
Vjeruje Lalović i da njegovo iskustvo može podstaći mlade ljude iz Crne Gore koji bi željeli da se bave naukom: „Nije nemoguće, i ja sam lično uvijek spreman da podržim bilo koga ko je zainteresovan da krene ili nastavi svoj naučni put, a nije siguran kako“.
No, kako navodi, vrlo je bitno i da postoji sistem podrške mladim naučnicima u Crnoj Gori, ali i onima koji su dio dijaspore, budući da je promocija nauke minimalna, dok je naučni kapital vrlo nerazvijen.
„Količina novca koji se godišnje odvaja za naučne grantove i projekte je vrlo mala, ali generalno inicijativa ustanova da uspostave kontakte sa našim naučnicima u inostranstvu ili internacionalnim naučnim kompanijama je minimalna. Na primjer, dr Sanja Damjanović je naša najveća konekcija sa CERNom i upravo je govorila o nevjerovatnim projektima vezanim za liječenje kancera koji su na svjetskom nivou, ali smatram da je nivo podrške koji je dobila od crnogorskih institucija neadekvatan za težinu i značaj njenog rada“, kaže Lalović.
Uprkos uspjehu koji je ostvario, kaže, nije dobio podršku od crnogorskih institucija. Ističe, međutim, da nije ni smatrao da on konkretno zaslužuje „nešto više podrške od bilo koga drugog ko je pošao u inostranstvo da nastavi svoj naučni put“.
„Takođe, ne očekujem neku specijalnu reakciju od države vezano za moje projekte, jer, opet, ne smatram da mi to i duguju. Ja svakako nastavljam da radim na projektima vezanim za liječenje određenih vrsta kancera kroz podršku fakulteta Velike Britanije, i to radim za dobrobit svakog od nas. Ovo takođe radim iz nade da će se generalno više govoriti o nauci i problemima koji se tiču svih nas“, istakao je Lalović.
Izvor: RTCG
