Pola vijeka nakon osnivanja, Klinički centar Crne Gore i dalje liječi većinu pacijenata u zemlji, i nosi najveći teret sistema. Svaki porast broja operacija, dijagnoza i pregleda znači i veći pritisak na ljude koji rade na granici izdržljivosti, dok pacijenti čekaju na pregled. Ako država ne ojača javno zdravstvo i ne obezbijedi dovoljno specijalista, ni najmoderniji aparati neće biti dovoljni da građani dobiju liječenje na koje imaju pravo.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Aleksandar Radović u razgovoru za Pobjedu govori o tome kako se sistem nosi s rastućim pritiskom, zašto nedostaju pojedini profili ljekara i što je potrebno da javno zdravstvo ostane oslonac za sve pacijente.
Rastu brojke, ali i pritisak
Prema zvaničnim podacima, porastao je broj ljekara u KCCG u zadnjih pet godina. Prije pet godina bilo je zaposleno 568 ljekara, a danas ih je 640. Broj medicinskih sestara porastao je sa 1.396 na 1.581, ali i pored toga, nedostatak kadra u pojedinim oblastima i dalje se osjeća.
Tokom 2024. godine 41.717 pacijenata ispisano je iz bolničkog liječenja, u odnosu na 37.830 iz 2018. godine. Urađena su 19.832 operativna zahvata, što je rast od 47 odsto u odnosu na prije pet godina.
Ukupan broj zdravstvenih usluga 2024. iznosio je 1.786.000, dok je dijagnostičkih procedura 2024. bilo 3.610.614, što je za 50 odsto više nego 2018. godine.
Najveće opterećenje trpe Klinika za ortopediju i traumatologiju, Interna klinika, Klinika za nefrologiju i Institut za bolesti djece, kao i Urgentni centar, Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Klinika za očne bolesti, endokrinološka i reumatološka ambulanta.
Ljekari između sistema i privatnog sektora
Sve češće iskazivanje nezadovoljstva zaposlenih u javnom zdravstvu i informacije o odlascima ljekara, sestara i tehničara iz KCCG izazivaju zabrinutost među pacijentima. Svaki odlazak iskusnog ljekara iz državne ustanove u privatni sektor dodatno potresa povjerenje građana u sistem koji bi trebalo da im bude prvi oslonac.
Radović smatra da ljekari u najboljim godinama, kada imaju najviše radne energije i profesionalnog uspona, gube odlaskom u privatne zdravstvene ustanove.
“Ustanova poput Kliničkog centra omogućava izvođenje najkompleksnijih medicinskih zahvata, koji su istovremeno i profesionalni izazovi i prilike za napredovanje. Smatram da su upravo ti izazovi pravi motivatori, a ne novac. Naspram toga, imam potpuno razumijevanje za ljekare koji, u poznim godinama i s manje radnog elana, biraju mirniji rad u privatnim ambulantama”, rekao je on.
Iz ličnog iskustva, Radović dodaje da uspjeh u medicini ne dolazi bez javnog sistema.
“Prije nego što sam postao direktor KCCG, sve svoje školovanje i znanje sam stekao u Kliničkom centru Crne Gore i JZU za kardiovaskularne bolesti na Dedinju, nakon čega se već više od 15 godina uspješno bavim kardiohirurgijom. Kardiohirurgija je odličan primjer kako se razvijaju moderne i savremene medicinske grane. Sve to ne bi bilo moguće bez školovanja i rada u Kliničkom centru Crne Gore”, kazao je on.
Rast privatnog sektora i pritisak na javni sistem
Ljekari i medicinske sestre, i pored činjenice da KCCG pruža ogromne mogućnosti za usavršavanje, učenje i sticanje neophodnog iskustva, sve češće razmišljaju o prelasku u privatne ustanove koje nude mirniji tempo rada i višestruko veće zarade.
Radović smatra da bi ljekar trebalo da iskoristi svaku priliku da uči i da se usavršava, jer samo kontinuirana edukacija donosi kvalitet zdravstvenog sistema.
“Jasno je da je obim radnih aktivnosti ljekara i drugog medicinskog osoblja u privatnom sektoru manji u odnosu na zahtjeve liječenja pacijenata u Kliničkom centru Crne Gore, kao i da su nadoknade za rad veće u privatnom sektoru. Takva praksa postoji širom svijeta”, kazao je on.
Dodaje da su i u evropskim državama ljekari bolje plaćeni u privatnim ustanovama, što se može posmatrati kao oblik nelojalne konkurencije, ali i kao posljedica rasta ekonomskog standarda i veće platežne moći pacijenata koji žele brže da dođu do termina.
“Ipak, u idealnim uslovima privatni sektor ne treba posmatrati kao konkurentan, već kao komplementaran javnom zdravstvenom sistemu”, navodi Radović.
Prema njegovim riječima, jedan od ključnih mehanizama za sprečavanje odliva kadra jeste činjenica da sektor javnog zdravstva pruža mnogo više mogućnosti kao i sveobuhvatniju zdravstvenu zaštitu, što ljekari i sestre biraju kao svoje životno opredjeljenje.
Govoreći o specijalizacijama, Radović napominje da visoki troškovi školovanja ljekara zahtijevaju i obavezu njihovog daljeg angažmana u javnom zdravstvu.
“Ta obaveza je ujedno i vid zaštitnog mehanizma, ali i ulaganje u budućnost sistema”, ističe Radović.
On navodi da privatni sektor ne može da parira javnom sektoru po pitanju pružanja sveobuhvatnih i najklompleksnijih medicinskih usluga, samim tim se ne dovodi u pitanje važnosti KCCG. Pored toga, ostaje obaveza da unapređujemo uslove rada, osavremenjujemo opremu i sprovodimo stalnu medicinsku edukaciju.
Medicinske sestre – okosnica sistema pod najvećim opterećenjem
Dr Aleksandar Radović je nedavno kazao da u KCCG jedna medicinska sestra pruža usluge za deset pacijenata, dok je u privatnim ustanovama taj odnos znatno manji. Na pitanje da li postoje standardi, objašnjava da oni zavise od oblasti medicine i tipa procedura koje se sprovode.
S obzirom na rast obima posla, hroničan je nedostatak srednjeg medicinskog kadra, sestre i tehničari se često dodatno radno angažuju kroz dopunski rad i prekovremeni rad.
“Na taj način se nadoknađuje nedostatak srednje medicinskog osoblja u pojedinim organizacionim jedinicama. Svakako, i ovakvom organizacijom rada opterećuje se rad zaposlenog u ustanovi do čega dolazi usljed prethodno navedenog rasta broja pacijenata. Nedostatak srednje medicinskog kadra, ipak nije fenomen koji se dešava samo kod nas, to je karakteristika velikog broja zdravstvenih sistema, kako u regionu tako i u najrazvijenijim zemljama svijeta, pa i u Njemačkoj na primjer”, istakao je on.
Medicinske sestre i tehničari KCCG su proteklih mjeseci više puta izražavali nezadovoljstvo uslovima rada i platama. Njihovi zahtjevi za povećanjem zarada nijesu neosnovani, imajući u vidu da Klinički centar realizuje oko 70 odsto svih zdravstvenih usluga u zemlji.
“Svakom poslodavcu i svakoj radnoj organizaciji u interesu je zadovoljan radnik. Situacija nije drugačija ni u našoj zdravstvenoj ustanovi. Kategorija zarada nije u domenu menadžmenta već zavisi od pregovora između granskih sindikata i resornih ministarstava Vlade Crne Gore. Za očekivati je da do novih pregovora dođe u skorom vremenskom periodu. Ipak, važno je istaći da nije zarada jedini opredjeljujući faktor zadovoljstva zaposlenih, pored osjećaja pripadnosti organizaciji i stepena zadovoljstva u izvršenju radnih obaveza, važno je isticati značaj uslova rada i mogućnosti usavršavanja i napredovanja”, naglasio je Radović.
Kadrovi i zapošljavanje
U posljednjih godinu dana Klinički centar je zaposlio 140 medicinskih sestara i tehničara dok je njih 73 napustilo KCCG.
Radović smatra da je, uprkos pozitivnom bilansu, i dalje ključno jačati kadar i obezbijediti uslove za dugoročno zadržavanje stručnjaka.
“I pored toga što na nivou države imamo porast broja privatnih zdravstvenih ustanova, podaci ukazuju na činjenicu da to ne utiče na kadrovsku strukturu KCCG, već se, naprotiv, ispostavlja da postoji veliko interesovanje svih profila za zapošljavanje u našoj ustanovi”, kazao je on.
Od januara 2022. do danas, Klinički centar je zaposlio 108 ljekara dok su tu ustanovu napustila 33 ljekara, što ukazuje na pozitivan bilans ljudstva.
“Zadržavanje stručnog kadra, naročito onog sa iskustvom, jedan je od prioriteta”, poručuje on.
Ove godine je raspisano 40 specijalizacija za sve oblasti medicine. Do kraja godine se raspisuje još 14 specijalizacija za oblasti u kojima postoji potreba za više ljekara. Objavljivanje konkursa je planirano za ovaj mjesec.
Takođe, za iduću godinu se priprema novi paket specijalizacija koje će KCCG raspisati uz saglasnost Ministarstva zdravlja.
“Ovakvom dinamikom prijema ljekara očekujemo da u narednim godinama nećemo imati nedostatak ljekarskog kadra čime ćemo potvrditi spremnost za sve izazove”, smatra Radović.
Ističe, sa ponosom, da se zahvaljujući posvećenosti zaposlenih, i pored svih izazova sa kojima se suočava društvo, kvalitet zdravstvenih usluga u KCCG kontinuirano unapređuje.
Lažne diplome i transparentnost zapošljavanja
Jedna od tema koja zabrinjava javnost su lažne diplome i sumnjiva dokumentacija u zdravstvu. Dr Aleksandar Radović pojašnjava da Klinički centar Crne Gore takve slučajeve nije imao.
“Od 1.581 medicinske sestre i tehničara, njih oko 400 ima diplomu visokog obrazovanja, mahom sa višedecenijskim iskustvom. Svi konkursi za zapošljavanje u KCCG su javni i transparentni”, naglasio je on.
Prilikom sprovođenja postupka zapošljavanja, Klinički centar dobija na uvid doplome, koje se u slučaju sticanja u inostranstvu, izjednačavaju sa našim obrazovnim sistemom, što je u nadležnosti potvrđivanja od strane Medicinskog fakulteta u Podgorici.
Takođe, Ministartvo prosvjete vrši postupak nostrifikacije i provjere diploma i samo se kao takve uzimaju u obzir prolikom sprovođenja konkursa za zapošljavanje.
Naglašava da i Ministarstvo zdravlja takođe vrši provjeru znanja, sprovođenjem polaganja stručnog ispita.
“Na ovaj način svi kandidati prolaze trostruku provjeru”, decidan je Radović.
Liste čekanja i prostorni kapaciteti
Problemi koji najviše pogađaju pacijente – dugi redovi, liste čekanja i preopterećenost osoblja – mogu se, prema riječima direktora KCCG, riješiti jačanjem koordinacije svih segmenata zdravstvenog sistema, stvaranjem novih prostornih kapaciteta i modernizacijom infrastrukture.
“Smatram da idemo u korak sa svjetskim standardima po pitanju tehnološke opremljenosti. Završen je i verifikovan medicinski program za izgradnju nove zgrade Univerzitetsko kliničkog centra”, kaže Radović.
Ističe da ono što trenutno može da se uradi jeste da konstantnim adaptacijama, rekonstrukcijama i izgradnjom novih prostora, u okviru postojećih površina, stvaraju nove kapacitete za rad sa pacijentima.
Najavljuje i brzi početak radova na izgradnji nove Klinike za hematologiju sa PET CT uređajem, izgradnju čekaonice i proširenje Urgentnog centra, rekonstrukciju odjeljenja intenzivne njege, adaptaciju ortopedskog odjeljenja s operacionom salom. Takođe, radi se na projektu rekonstrukcije Klinike za urologiju čime će se dobiti dvije savremene operacione sale za ovu kliniku.
Kako ojačati sistem
Ono što naglašava, s aspekta ukupnog zdravstvenog sistema, jeste presudna koordinacija između primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvenog sistema.
“Nakon više decenija, uskoro se očekuje početak izgradnje novog Doma zdravlja u Podgorici, čime će se ojačati primarna zdravstvena zaštita u Podgorici i dodatno obučiti kadar. Država ulaže mnogo napora da se kvalitetnom raspodjelom pacijenata smanji pritisak na Klinički centar. Dokaz tome je da naših 110 ljekara obavlja rad i u drugim javnim zdravstvenim ustanovama. Dobri primjeri uspješne koordinacije su i funkcionisanje angio sale u Opštoj bolnici u Beranama i Opšoj bolnici u Bijelom Polju koja svakodnevno podiže nivo kvaliteta rada”, naglasio je on.
Zadovoljstvo pacijenata i borba protiv korupcije
Na pitanje da li su pacijenti zadovoljni uslugama i da li KCCG prati povratne informacije, direktor odgovara da se evaluacija sprovodi kontinuirano i anonimno.
“Od velike je važnosti za uspostavljanje kontrole rada, a zaista se lično trudim da reagujem na svaki opravdani kritički stav ili neželjeno iskustvo pacijenata. Pored toga, vjerujem da ćemo po pitanju mjerenja iskustva pacijenata napredovati, proširiti mrežu ispitanika upotrebom savremenih digitalnih alata. Upravo je u toku kampanja „Stop korupciji“ koju sprovodimo sa Agencijom za sprečavanje korupcije, pa koristim i ovu priliku da obnovim poziv da se nepravilnosti prijavljuju kako bi na temelju osnovanih pritužbi mogli da djelujemo”, rekao je on.
Moram da istaknem da posljednje istraživanje javnog mnjenja, koje je radio CEDEM, pokazuje značajan rast povjerenja javnosti u zdravstvene institucije, što me jako raduje.
KCCG ostaje stub zdravstvenog sistema
Građani, reaguju na probleme u zdravstvu – na duge liste čekanja, sumnje u kvalitet usluga, odlaske ljekara u privatne ustanove. KCCG ostaje adresa na koju se sliva najveći broj pacijenata, često u najtežim stanjima.
Dr Aleksandar Radović je kazao da javni zdravstveni sistemi svih država u svijetu trpe opterećenost i dijele problema koji su veoma slični onima koji postoje kod nas.
“To je prosto rezultat povećanog broja pacijenata, povećanog broja dijagnostičkih procedura i savremenih terapija. Govoreći u ime Kliničkog centra Crne Gore kao najistaknutije ustanove zdravstvenog sistema, opslužujemo oko 70 odsto ukupnih potreba građana Crne Gore i to radimo u kontinuitetu, dvadeset četiri časa, sedam dana u sedmici”, rekao je on.
Ističe da kadrovska baza i tehnološka opremljenost KCCG omogućavaju liječenje najšireg spektra oboljenja.
“Edukujemo postojeći kadar i nastavna smo baza Medicinskog fakulteta. Klinički centar je uvijek bio stožer crnogorskog zdravstvenog sistema i to će biti i ubuduće”, poručio je Radović.
Izvor: Pobjeda
