Vršilac dužnosti direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave Dragan Dašić u svom izlaganju na Odboru pojasnio je da novi zakon predviđa, između ostalog, značajno ograničavanje produženja boravka stranim državljanima, koji bi morali da imaju aktivne firme, redovno plaćen porez, da zaposle makar jednog crnogorskog državljanina na puno radno vrijeme.
Dašić je istakao da u Crnoj Gori imamo veliki broj stranaca u odnosu na broj crnogorskih državljana.
“Imamo problem sa strancima koji registruju firme sa jednim eurom, gdje su oni i vlasnici, i osnivači i jedini zaposleni. Što se tiče radne snage, jasno je da u Crnoj Gori fali radne snage, slično je i sa zemljama u okruženju”, istakao je Dašić.
Kaže da su crnogorskoj privredi potrebni stranci kao radna snaga, ali da se treba naći održiv model za to.
“Treba zaključivati bilateralne sporazume sa Indijiom, Filipinima pokazao se dobro i Uzbekistan. To su ljudi koji odrade posao i vrate se kući, i mislim da su oni prijeko potrebni privredi Crne Gore. Druga varijanta je kao u Hrvatskoj, kada nije sklapan bilateralni sporazum sa drugim zemljama, već su stranci preko konzularnog predstavništva mogli da podnose zahtjev za prijavu boravka, dobiju vizu, odrade posao i vrate se nazad”, istakao je Dašić.
Govoreći o broju stranaca u Crnoj Gori, do 22.oktobra tekuće godine u Crnoj Gori registrovano je 97.995 stranaca.
“Od čega je 29.664 na stalnom i 68.331 na privremenom boravku. To je nekih 15 odsto u odnosu na broj građana Crne Gore”, istakao je Dašić.
On je dao uporedne podatke broja stranaca u zemljama regiona, i rekao da Hrvatska ima pet odsto, Srbija jedan i po, Albanija jedan, BiH 0,8 odsto u odnosu na broj stanovnika.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić istakao je da će PES dati podršku ovom predlogu.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić ocijenio je da ovaj predlog ima neke smislene elemente, ali daje, kao i sve što Vlada radi lansiran brzinski i “ad hoc”.
Prema predlogu Zakona, stranci koji su dobili boravak na osnovu osnivanja preduzeća u Crnoj Gori moći će da ga produže za sebe i članove porodice samo ako firma ima najmanje troje zaposlenih na puno radno vrijeme, od kojih najmanje jedan mora biti crnogorski državljanin.
U odnosu na ovu mjeru, poslanika Jasmina Ćorovića (BS) interesovalo je da li Crna Gora, koja, kako kaže, svakako ima problem sa radnom snagom, ima 13.250 radnika, koliko je i stranih firmi registrovano.
Vučurović: Vratiti Njegoševu kapelu na Lovćen
Takođe, pred poslanicima će biti i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koji su podnijeli poslanici Gordan Stojović i Miloš Pižurica.
Izmjene, između ostalog, podrazumijevaju da u zakonu neće pisati da nosilac naslednog prava neće biti “prvorođeno muško dijete”, već “prvorođeno dijete”.
Predviđeno je i da se dvorac na Kruševcu sa pripadajućim zemljištem vrati u vlasništvo porodice Petrović Njegoš.
Poslanik NSD Jovan Vučurović rekao je da je uklonjen termin “nasilna” pored riječi aneksija, što je i logično jer je aneksija sama po sebi nasilna, ali da je možda trebalo ukloniti i riječ “aneksija”.
“Što se mene tiče, možda bi najbolje da se amandmanski izbriše iz člana jedan ovaj dio koji je svima nama sporan.”…Dinastija Petrović Njegoš koja je detronizovana aktom nasilne aneksije…”. Ako bu uklonili ovaj dio, možda bismo došli i do akra pomirenja u Crnoj Gori, jer ovdje se igramo sa riječima, emocijama građana, oko neke navodne aneksije. I zato želim da ovdje promovoišem i poomirenje i dijalog, a gdje će biti bolja tema za to nego kada govorimo o našoj najvećoj dinastiji”, istakao je Vučurović.
Vučurović podsjeća da je do prisajedinjenja došlo voljom naroda Crne Gore. Pozvao se na istorijske izvore, koji govore da je odluka o prisajedinjenju donešena uz nadzor velikih sila, i voljom naroda.
Pozvao je poslanika DPS-a Andriju Nikolića da zajedno potpišu amandman kojim će tražiti brisanje ovog dijela.
Vučurović je rekao i da treba vratiti Njegoševu kapelu na Lovćen.
Pižurica je rekao da ne treba davati istorijske ocjene, već to ostaviti istoričarima, na šta je reagovao predsjedavajući Vladislav Bojović koji je ocijenio da upravo Pižuricin predlog nije bio lišen istojiskih ocjena.
Pižurica je naglasio da je ovo Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koji je usvojen 2011. godine.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić ocijenio je da je Pižurica ponudio teme koje liče na pokušaj istorijskog revizionizma.
“Srbija je 1918. godine okupirala Crnu Goru”, istakao je Nikolić.
Izvor: RTCG
