– Crna Gora i Turska imaju mnogo više onoga što ih povezuje nego što ih razdvaja. Crnu Goru i Tursku spajaju duboke veze, incidenti ih ne mogu srušiti – kazala je Laković u intervjuu za Pobjedu.
POBJEDA: Da li su institucije adekvatno reagovale na incidente u Podgorici koji su imali elemente ksenofobije i islamofobije?
LAKOVIĆ: Dio sistema je reagovao brzo, policija, tužilaštvo i pojedini zvaničnici poslali su jasne poruke osude. Međutim, reakcija je bila neujednačena i komunikaciono slaba. Potrebna je brža kvalifikacija djela kao zločina iz mržnje, javno informisanje o mjerama zaštite i poruka „nulte tolerancije“ bez relativizacije. Incident na Zabjelu od 26. oktobra bio je trenutak u kojem smo zaista svjedočili ksenofobiji i islamofobiji, što su potvrdile i zvanične izjave. Vlada i bezbjednosni sektor tada su apelovali da se ne šire dezinformacije i govor mržnje putem društvenih mreža.
POBJEDA: Koji su onda bili motivi odluke o privremenom uvođenju viza za državljane Turske?
LAKOVIĆ: Opravdan motiv je očuvanje javnog reda i bezbjednosti i privremena revizija mehanizama ulaska i boravka stranaca. Napominjem da je naglasak na privremenom uvođenju viza.
POBJEDA: Da li je ta mjera bila neophodna ili je postojalo drugo rješenje?
LAKOVIĆ: Privremene mjere su legitimne u kriznim situacijama, ali jesu „tup instrument“. Postojale su blaže opcije ciljane bezbjednosne provjere, pojačana granična analiza rizika, inter-institucionalni nadzor „rizičnih profila“ i bolje javno komuniciranje i sve uz zadržavanje bezviznog režima. Ako se već uvodi viza, ključno je da bude zaista privremena i da radi ubrzano i transparentno, što je Vlada i najavila.
POBJEDA: Kakve posljedice ova odluka može imati na odnose i ekonomiju?
LAKOVIĆ: Kratkoročno je rizik od pada dolazaka, usporenje investicionih odluka i ,,nervoza“ u zajednici. Srednjoročno, šteta se može ublažiti ako viziranje bude brzo, predvidivo i uz jasan rok trajanja. Turske investicije su među najvećima u Crnoj Gori 2025. godine, a udio turskih kompanija je značajan što naglašava osjetljivost mjere na ekonomiju kao turizam, usluge, građevinarstvo.
POBJEDA: Dio javnosti odluku o vizama doživio je kao poruku isključivosti prema Turcima i muslimanima. Kako to komentarišete?
LAKOVIĆ: Razumijem zabrinutost, kada se bezbjednosne teme loše komuniciraju pogotovo od pojedinaca koji nijesu u sektoru bezbjednosti. Lako se „preliju“ u stigmatizaciju cijele zajednice. Na nama je da jasno razdvojimo individualni prekršaj od identiteta čitave zajednice i da porukama iz vrha vlasti spriječimo generalizacije.
POBJEDA: Kako objašnjavate pojavu islamofobije u zemlji koja se ponosi multietničkim skladom?
LAKOVIĆ: To nije iznenadna pojava. Riječ je o latentnim predrasudama koje isplivaju kad institucije zakasne sa činjenicama, a društvene mreže preplave glasine. Zato su pravovremena informacija i brzo sankcionisanje govora i zločina iz mržnje presudni.
POBJEDA: Što država konkretno treba da uradi da spriječi širenje vjerske i nacionalne mržnje?
LAKOVIĆ: Prvo, brze i vidljive istrage i optužnice za zločine iz mržnje. Drugo, jedinstvena linija krize i protokol zaštite žrtava. Treće, javni „hate-crime dashboard“ s mjesečnim podacima. Četvrto, veća edukacija policije i tužilaštva za kvalifikaciju motiva mržnje. I peto, jasan državni narativ: svako je dobrodošao ko poštuje zakon, bez izuzetaka i bez etiketa.
POBJEDA: Vi imate i turske korijene. Kako ste doživjeli događaje u Podgorici?
LAKOVIĆ: Doživjela sam tugu, strah i zabrinutost, ali i veliku solidarnost građana. Jasno poručujem da ovo nije lice Crne Gore koju volim i kojoj služim. Moja porodica i mnoge turske porodice žive ovdje dostojanstveno i tako treba da ostane.
POBJEDA: Jesu li ispadi prolazni ili znak dubljih tenzija?
LAKOVIĆ: Ako institucije odrade svoj posao, biće prolazni. Ako ne, mogu se produbiti. Naš odgovor mora biti brz, pravedan i ujednačen, bez dvostrukih aršina.
POBJEDA: Kako da obnovimo duh zajedništva i tolerancije koji je Crnu Goru izdvajao?
LAKOVIĆ: Pravdom, efikasnom sankcijom. Istinom, transparentnom komunikacijom. I susretom, kroz lokalne forume, školske programe i zajedničke akcije. Zajedništvo se gradi djelima, ne samo govorima.
POBJEDA: Bili ste gost dnevnika turske državne televizije. Što ste tada poručili turskoj javnosti?
LAKOVIĆ: Jutro nakon incidenta sam dala intervju i rekla sam da su incidenti neprihvatljivi i da ne predstavljaju Crnu Goru i da Vlada garantuje zaštitu svih ljudi i brz rad institucija, da su naši odnosi istorijski dobri i da su turisti, porodice i investitori iz Turske dobrodošli uz puno poštovanje zakona. Poruka je bila: ostajemo otvoreni, sigurni i prijateljski nastrojeni.
POBJEDA: Kako danas vidite odnose Crne Gore i Turske?
LAKOVIĆ: Imamo duboke istorijske i porodične veze i intenzivne ekonomske odnose. Pojedinačni incidenti i krizne odluke ne smiju definisati cjelinu odnosa. I sa crnogorske i sa turske strane postoji politička volja da se problemi brzo prevaziđu, što potvrđuju i kontakti na najvišem nivou.
POBJEDA: Što Crna Gora može naučiti iz turskog modela razvoja i povezivanja?
LAKOVIĆ: Podrška snažnom turizmu, industrijske zone sa „one-stop-shopom“, ulaganje u logistiku, digitalizacija usluga i sl. Pojedini zakoni koji se mogu adaptirati nama i prilagoditi našoj skali.
POBJEDA: Vjerujete li da će Crna Gora i Turska prevazići tenzije i nastaviti da grade odnose na povjerenju?
LAKOVIĆ: Da, vjerujem. Uz brz i pravedan institucionalni epilog incidenata, jasno ograničen i efikasno sproveden vizni režim sa preciznim rokovima, te proaktivnu ekonomsku i kulturnu diplomatiju prema Turskoj odnosi će se stabilizovati i ojačati. To je i poruka koju su naši zvaničnici više puta poslali. Pojedinačni incidenti i krizne odluke ne mogu srušiti odnos dvije zemlje koji se gradio decenijama na uzajamnom poštovanju i povjerenju.
POBJEDA: Turizam je stub ekonomije. Koliko je važno da takve odluke budu odmjerene?
LAKOVIĆ: Izuzetno. Crnogorski turizam je visoko zavisan od stranih gostiju: više od 96 odsto noćenja tokom 2024. godine ostvareno je zahvaljujući međunarodnim posjetama. Zbog toga svaka mjera koja otežava putovanja mora biti precizno odmjerena i jasno komunicirana, kako ne bi nepotrebno pogodila sezonu i investicije. Nenad ZEČEVIĆ
Migracije usmjeriti u kanale koji donose realan priliv novca
POBJEDA: Novi Zakon o strancima izazvao je pažnju javnosti, posebno Vaš prijedlog o minimalnom osnivačkom kapitalu od 30.000 eura. Zašto ste to predložili?
LAKOVIĆ: Predložila sam određeni depozit ili avans upravo kako bismo odvojili ozbiljne investitore od fiktivnih firmi, zaštitili radnike i poštenu konkurenciju, i suzbili zloupotrebe sistema boravka preko formalnih preduzeća. Ideja je da migracije usmjerimo u kanale koji donose realan priliv, zapošljavanje i poreze. Istovremeno, zagovaram izuzetke i alternativne kriterijume: dokazani promet, plaćene poreze, račune, kako kapital ne bi bio jedini filter.
POBJEDA: Kritičari kažu da to obeshrabruje male preduzetnike. Kako odgovarate?
LAKOVIĆ: Postoje i „meke rampe“. Alternativa kapitalu može biti minimalna godišnja plata, dokazani promet ili plaćeni porezi. Posebne staze treba da postoje za startapove, visoko-stručne profile i deficitarnu radnu snagu. A lokalna korist može biti uslov zapošljavanja najmanje jednog crnogorskog državljanina za produženje boravka. Tako čuvamo male, poštene biznise, a zatvaramo vrata zloupotrebama.
POBJEDA: Postoji li opasnost da se stvori razlika između „poželjnog“ i „nepoželjnog“ investitora po nacionalnoj osnovi?
LAKOVIĆ: To bi bilo i pogrešno i protivustavno. Pravila moraju važiti jednako za sve, a kriterijumi treba da budu isključivo ekonomski i pravni: kapital, promet, zapošljavanje, poreska disciplina a nikada nacionalnost.
Izvor: Pobjeda
