Kako se ističe, prioriteti vanjske politike Crne Gore zasnivaju se prije svega na punopravnom članstvu u EU i ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz članstva u NATO.
Poseban značaj daje se jačanju odnosa sa susjednim državama čiji su temelji konstruktivan dijalog, razvoj povjerenja i široke regionalne saradnje.
“Politika dobrosusjedskih odnosa predstavlja jedan od vodećih spoljno političkih ciljeva Crne Gore. Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika temelje se na pravnim aktima i međunarodnim sporazumima, a usklađenost Crne Gore sa odlukama Savjeta za vanjske poslove EU je kontinuirano 100%. U okviru pregovaračkog poglavlja 31, politika obuhvata politički dijalog sa EU, pitanja odnosa države kandidata sa EU i njenim institucijama, saradnju sa međunarodnim organizacijama, posebno sa UN, OEBS i SE, razvijen sistem kontrole naoružanja, EBOP, saradnju sa NATO-om i borbu protiv terorizma“, navodi se u dokumentu.
Crna Gora, kako piše, aktivno doprinosi regionalnoj saradnji kroz učešće u brojnim inicijativama, među kojima su Centralno-evropska inicijativa, Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi, Jadransko-jonska inicijativa, Berlinski proces, Savjet za regionalnu saradnju, Regionalna inicijativa za azil, migracije i raseljena lica.
U dokumentu se ističe da je multilateralizam jedan od tri utvrđena vanjskopolitička prioriteta Crne Gore.
“Država je ispunila sve uslove za privremeno zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31, raskinuviši bilateralni sporazum s SAD u vezi s uslovima za izručivanje lica Međunarodnom krivično sudu u septembru 2024“, piše u dokumentu i dodaje se da nastavlja potpunu usklađenost sa deklaracijama EU u oblasti zajedničke vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike.
Poglavlje 31 otvoreno je 24. juna 2014. na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu.
Dokument obuhvata i dio posvećen slobodi kretanja radnika, definisanoj kao jedan od temeljnih principa Evropske unije i jedno od četiri slobode unutrašnjeg tržišta.
“Radnicima koji se sele u drugu članicu EU, u skladu s pravnom tekovinom, garantuje se pravo na rad bez radne dozvole, jednak tretman u zapošljavanju, pravo na jednaku socijalnu sigurnost, kao i pravo porodice da se pridruži radniku”, ističe se u dokumentu.
Kako je naglašeno, cilj navedenih prava je i podsticanje mobilnosti radne snage između država članica EU, što je važan faktor ostvarivanja unutrašnjeg tržišta.
Poglavlje 2 otvoreno je 11. decembra 2017. u Briselu.
U dijelu koji se odnosi na tržišnu ekonomiju, dokument navodi da pravila koja se odnose na zaštitu konkurencije predstavljaju osnov na kojem je formirana tržišna privreda jedne zemlje.
Ukazuje se da efikasno sprovođenje politike konkurencije doprinosi razvoju i rastu broja privrednih društava, privlačenju novih investicija, unapređenju ekonomije i povećanju proizvodnje i izvoza.
“U narednom periodu predviđeno je jačanje administrativnih kapaciteta Agencije za zaštitu konkurencije, koja je nadležna za sprovođenje propisa u oblasti konkurencije i državne pomoći. Poglavlje 8 otvoreno je 30. juna 2020. u Briselu”, navodi se u dokumentu.
Izvor: RTCG
