Poslanika Velimira Đokovića je zanimalo koji programi podsticaja za povećanja nataliteta su trenutno u primjeni i kakvi su njihovi rezultati.
Ministar zdravlja, Vojislav Šimun, u odgovoru na poslaničko pitanje istakao je da negativni prirodni priraštaj u Crnoj Gori zahtijeva sveobuhvatan pristup javnim politikama, koji uključuje ne samo zdravstvo, već i ekonomiju, privredu i kulturu.
On je naglasio da, u poređenju sa većinom zemalja regiona i Evropske unije, Crna Gora ipak pokazuje povoljniji trend rasta stanovništva, dijelom zahvaljujući i imigracionom saldu. Ministar je istakao da Ministarstvo zdravlja provodi programe koji indirektno doprinose povećanju nataliteta, kroz unapređenje reproduktivnog zdravlja žena i parova, savjetovališta za reproduktivno zdravlje, škole za trudnice i veći pristup uslugama vantjelesne oplodnje.
„Povećali smo broj dozvoljenih pokušaja vantjelesne oplodnje i proširili starosni limit za pacijentkinje koje mogu učestvovati u programu o trošku države, kako bismo što većem broju ljudi omogućili da se ostvare kao roditelji“, rekao je ministar Šimun.
On je takođe naveo da podaci Monstata pokazuju pozitivan prirodni priraštaj u osam opština Crne Gore u prvih devet mjeseci ove godine, što predstavlja ohrabrujući trend.
Ministru zdravlja Vojislavu Šimunu pitanja su postavili poslanici Nermin Abdić, Jevto Eraković, Dragana Vučević, Velimir Đoković, Zoran Mikić i Slađana Kaluđerović.
Mikić: Ko će snositi odgovornost za sve ono što se dešava u zdravstvu u posljednje vrijeme?
Poslanik Zoran Mikić (URA) je pitao Šimnuna da li će podnijeti ostavku nakon drugog slučaja smrti novorođenčeta u Opštoj bolnici Nikšić za samo dvije godine.
Mikić je podsjetio da u crnogorskom zdravstvu posljednjih mjeseci ima više smrtnih slučajeva, da su u bolnici u Nikšiću u protekle dvije godine umrle dvije bebe, a podsjetio je i na smrt porodilje iz Ulcinja.
“Otkad sam postavio poslaničko pitanje do danas imali smo još dva smrtna slučaja – dječaka iz Bara i pacijentkinju iz Nikšića. Da li osjećate objektivnu odgovornost i hoćete li zbog toga podnijeti ostavku? Hoće li zbog ovoga biti nečijih smjena, ali smjena zbog nečije odgovornosti, ali ne političkih smjena kao što je bila smjena direktora Fonda zdravstva”, upitao je Mikić.
Prema njegovim riječima, u zdravstvenom sistemu Crne Gore imamo dosta lošu situaciju u posljednje dvije godine, te da ne smatra da je to samo odgovornost ministra Šimuna.
“Mislim da ste se vi nakalemili na brojne probleme u zdravstvu koje imamo prethodnih 10 ili 15 godina. Ali ako imamo situaciju da u jednoj godini imamo više smrtnih slučajeva u crnogosrkim zdrastvenim institucijama, da imamo 30 miliona nedostataka u Fondu za zdravstva za ljekove i medicinska sredstva, da imamo liste čekanja koje su, čini mi se, u posljednijih nekoliko godina rekordne, onda neko treba da snosi odgovornost”, kazao je Mikić.
Ministar zdravlja je rekao da svaki tragičan ishod u svakom zdravstvenom sistemu, svakoj bolnici domu zdravlja bio medicinski nepredvidiv, predvidiv, izbježan ili neizbježan, itekako predstavlja bolan događaj kako za porodicu tako i za cijeli sistem i za samo Ministasrtvo zdravlja.
Šimun je kazao kako treba utvrditi odgovornost, te da je ona utvrđena u nekim slučajevima, poput smrti porodilje iz Ulcinja.
“Direktor bolnice Nikšić od prvog dana, iste noći se našao na licu mjesta, kako bi čitav postupak bio transparentan. Utvrdio je sve okolnosti, a iako se čeka obdukcioni nalaz, on je poduzeo konkretne aktivnosti tokom kojih su suspendovane dvije sestre, od kojih je jedna u međuvremenu dobila otkaz”, naglasio je Šimun.
Erakovića je pitao koliko je pacijenata u Crnoj Gori (onkoloških i teških hroničnih) tokom 2025, bilo primorano da ne zdravstvene ustanove tokom jednog mjeseca imaju limitirane budzete te da li je Ministarstvo zdravlja napravilo strucnu analizu kako je to uticalo na tok liječenja i zdravlje navedenih pacijenata?
Abdić je bio kratak i pitao u kakvom je stanju zdravsteni sistem u Crnoj Gori?
Takođe, u nastavku Četvrte sjednice Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2025. godini (sedmi dan) na dnevnom redu je više prijedloga zakona.
Naime, poslanici će raspravljati o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šemama kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Na dnevnom redu su i Prijedlog zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom-iseljenicima i Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu.
Dodatno, poslanici će raspravljati o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o vazdušnom saobraćaju i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o spoljnoj trgovini naoružanjem i vojnom opremom.
Izvor: RTCG
