Na dinamiku ratifikacije prirodno će uticati i politička dešavanja u državama članicama. U ovom trenutku nezahvalno je davati preciznije procjene, posebno imajući u vidu da će se u narednih nekoliko godina u više država članica Evropske unije održati izborni procesi, koji bi, između ostalog, mogli uticati i na njihovu spoljnopolitičku orijentaciju – kaže u intervjuu za Pobjedu potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović.
On vjeruje da je svijest o geostrateškom značaju proširenja sada već prisutna na različitim stranama političkog spektra i da ne bi trebalo da očekujemo veća iznenađenja u smislu plana da Crna Gora pristupi Uniji 2028. godine.
POBJEDA: Crna Gora je dobila najbolji Izvještaj Evropske komisije. Ostaje predvodnik u integracijama i Brisel pokazuje volju da nas podrži u završnoj fazi integracija. Ali EK nije isto što i države članice. Koliko se može odužiti proces ratifikacije ugovora o pristupanju a time i sam ulazak zemlje u EU i ako uspijemo da zatvorimo sva poglavlja do kraja naredne godine?
IVANOVIĆ: Za razliku od perioda koji su pratili proces evropske integracije tokom ranijih proširenja Evropske unije, danas možemo otvoreno reći da je taj proces znatno kompleksniji i višeslojniji. S jedne strane, on podrazumijeva tehničku ispunjenost precizno definisanih kriterijuma, koje verifikuje Evropska komisija, dok s druge strane napredak u pregovorima nije moguć bez jasne političke volje, odnosno saglasnosti svih država članica. Istina je da će ratifikacija ugovora o pristupanju zavisiti od političke odluke svake pojedinačne države članice, ali bih istovremeno podsjetio da kroz identičan proces dobijanja saglasnosti već prolazimo i u okviru aktuelnog procesa zatvaranja pregovaračkih poglavlja. Ono što je za nas sada najvažnije jeste da ne izgubimo tempo rada na zatvaranju pregovaračkih poglavlja, jer će izrada ugovora o pristupanju i završetak pregovora do kraja iduće godine značiti da je pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji ušlo u završnu i odlučujuću fazu. Na dinamiku ratifikacije prirodno će uticati i politička dešavanja u državama članicama. U ovom trenutku nezahvalno je davati preciznije procjene, posebno imajući u vidu da će se u narednih nekoliko godina u više država članica Evropske unije održati izborni procesi, koji bi, između ostalog, mogli uticati i na njihovu spoljnopolitičku orijentaciju. Međutim, vjerujem da je svijest o geostrateškom značaju politike proširenja, kao jedne od suštinskih i dugoročnih politika Evropske unije, danas već prisutna širom političkog spektra, te da u tom kontekstu ne bi trebalo očekivati veća iznenađenja u ostvarivanju našeg cilja da Crna Gora pristupi Uniji 2028. godine.
POBJEDA: Da li vjerujete da će parlamenti država članica, poput Poljske, baltičkih zemalja i mnogih drugih koje su duboko zabrinute zbog ruskog malignog uticaja, dati zeleno svjetlo državi čiji pojedini članovi Vlade i parlamenta otvoreno demonstriraju svoju privrženost Rusiji. Je li na pravi način pročitano upozorenje Marte Kos da Crna Gora može postati žrtva unutrašnjih političkih blokada, iako je predvodnik u integracijama?
IVANOVIĆ: Pitanje da li je izjava komesarke Kos na pravi način primljena može se postaviti svim političkim akterima u Crnoj Gori. Podsjetiću da je više puta i iz ove vlade i iz parlamentarne većine upravo poručivano da evropska integracija ne smije biti kolateralna šteta partijskih interesa ili unutarpolitičkih sukobljavanja. Nažalost, to se desilo krajem prošle i početkom ove godine, kada smo imali fizičku blokadu rada parlamenta, a slično tumačim i činjenicu da je nedavno izabran samo jedan od troje sudija Ustavnog suda. Tokom iduće godine nas očekuje još više posla i biće neophodno da, kako u vladi tako i u skupštini, sve svoje snage usmjerimo ka ispunjavanju uslova iz preostalih pregovaračkih poglavlja, a to se ne odnosi samo na vladajuću većinu, nego i na opoziciju.
Što se prvog dijela Vašeg pitanja tiče, podsjetiću da samo imali značajnu podršku Poljske tokom njenog predsjedavanja Savjetom EU, kada smo zatvorili izuzetno zahtjevno Poglavlje 5. Takođe, tokom moje nedavne posjete Estoniji i Letoniji, imao sam priliku da se uvjerim da među zvaničnicima tih zemalja postoji snažno uvjerenje da će Crna Gora biti prva naredna članica EU. Tom prilikom je, primjera radi, šefica letonske diplomatije Bajba Braže na konferenciji za štampu koju smo imali, eksplicitno izjavila da očekuje da Crna Gora postane članica EU 2028. godine i iskazala zadovoljstvo što će se to poklopiti sa letonskim predsjedavanjem Savjetom Unije. Tako da rekao bih da članice EU, uključujući i one koje ste pomenuli, situaciju u Crnoj Gori doživljavaju ipak malo drugačije u odnosu na implikacije sadržane u Vašem pitanju.
POBJEDA: Kako komentarišete ocjene kredibilnih političkih analitičara da ova Vlada može završiti pregovore ali ne može uvesti državu u EU?
IVANOVIĆ: Tumačim ih kao kreativan način da se izokrene realnost kako bi se ostalo vjerno sopstvenim političkim ubjeđenjima. Od novembra 2023. godine donedavno smo slušali kako, s ovom vladom i skupštinskom većinom, Crna Gora stagnira na putu evrointegracije, te da proces pregovora neće biti moguće iznijeti do kraja. Te pesimistične prognoze su u kontinuitetu demantovane iz Brisela, zaključno sa posljednjim Izvještajem, koji je ubjedljivo najbolji do sada, što niko ne može da opovrgne. Zato se očigledno javila potreba za promjenom narativa, koji mora da se bar donekle prilagodi stvarnom stanju, ali da ostane dosljedno negativan. Iz te potrebe rodila se i nova formulacija koju pominjete. S druge strane, ona u formalnom smislu i jeste tačna – ova vlada će završiti pregovore, ali će Crnu Goru u EU uvesti naredna vlada, koja će se formirati nakon izbora 2027. godine. No, kako stvari stoje, sasvim je izvjesno da se sastav te buduće vlasti neće bitnije razlikovati u odnosu na sadašnju.
POBJEDA: Brisel pažljivo prati naše odnose sa Hrvatskom i to će svakako biti jedan od važnih signala kako napredujemo. Dokle se stiglo sa zatvaranjem Poglavlja 31? Kajete li se zbog Rezolucije o Jasenovcu?
IVANOVIĆ: Poglavlje 31 je spremno za zatvaranje već duže od godinu dana i tu se ništa nije promijenilo, tako da ono može biti zatvoreno u svakom trenutku. Kao što znate, razgovori s Republikom Hrvatskom o određenom broju otvorenih pitanja se odvijaju u konstruktivnom tonu i zadovoljavajućom dinamikom uz već ostvarene mjerljive pomake, a kontakti na visokom nivou između naše dvije države su takođe česti i sadržajni. Što se tiče Rezolucije o zločinima u sistemima logorâ Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, ona isključivo izražava pijetet prema svim nevinim žrtvama koje su svoje živote izgubili u tim nacističkim stratištima, pa je možda najbolje da svaki čitalac za sebe procijeni da li se zbog komemoracije nedužno stradalih treba kajati.
POBJEDA: Neki politički komentatori tvrde da PES nema integritet, niti snagu, a možda ni želju da se usprotivi koalicionim partnerima iz nekadašnjeg DF-a. Često od opozicije, ali ne samo od njih, čujemo da je šef parlamentarne većine Mandić a ne Spajić? Ima li osnova za takve tvrdnje?
IVANOVIĆ: Dosadašnji rad Vlade i aktuelnog skupštinskog sastava mogao bi se, u kontekstu Vašeg pitanja, podijeliti na dva poluvremena: tokom prvog poluvremena smo od određenih komentatora slušali da je premijer šef predsjedniku Skupštine, da je koalicija ZBCG pogazila svoje principe zbog fotelja, da su zbog vlasti lideri bivšeg DF-a prihvatili sve ono protiv čega su se borili, itd; sada smo u drugom poluvremenu, u kome od istih tih komentatora slušamo istu priču, samo s obrnutim ulogama. Radi se samo o prilično naivnim pokušajima da se izazove razdor među činiocima parlamentarne većine, s krajnjim ciljem prekompozicije vlasti. Mislim da je do sada svima jasno da su takvi pokušaji osuđeni na neuspjeh i da aktuelna vlast, uz sve svoje različitosti i povremena prirodna mimoilaženja, djeluje stabilno i funkcionalno, ostvarujući one ciljeve zbog kojih je i formirana, a to su ubrzanje EU puta, jačanje vladavine prava i poboljšanje životnog standarda građana. Što se PES-a tiče, mi svoja programska rješenja i predizborna obećanja uspješno i u potpunosti ostvarujemo.
POBJEDA: Iako ste relativno kratko bili ministar vanjskih poslova ostavili ste veoma povoljan utisak i u međunarodnoj i u domaćoj javnosti. Što je sada drugačije kada više nijeste na toj važnoj poziciji?
IVANOVIĆ: Hvala Vam na komplimentu. Moje političko i diplomatsko djelovanje ostalo je po svojoj suštini i sadržaju isto kao što je bilo tokom ministarskog mandata, uz razumljivu činjenicu da se više ne bavim organizacionim i drugim pitanjima iz nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova. Pored ostalog, u svojstvu potpredsjednika Vlade, imao sam čast da prošle godine predvodim delegaciju Crne Gore na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, da boravim u službenim posjetama Španiji, Irskoj, Estoniji, Letoniji i Jermeniji, te da se, u ime predsjednika Vlade, sretnem sa predsjednicima Češke, Slovačke i Estonije, koji su boravili u Crnoj Gori. Takođe, bilo mi je zadovoljstvo da zvanično otvorim crnogorski paviljon na EXPO u Osaki i predstavljam Crnu Goru na brojnim značajnim međunarodnim forumima na Bledu, u Bukureštu, Budimpešti, Varšavi, Briselu, Beču, Berlinu, i tako dalje, kao i da više puta boravim u radnoj posjeti EU institucijama. Sve te aktivnosti imaju za cilj da se, kao što sam već rekao u koordinaciji s premijerom i drugim kolegama iz Vlade, Crna Gora na najbolji mogući način predstavi međunarodnoj javnosti i da se što snažnije pozicionira kao prva naredna članica EU.
POBJEDA: Prije 11 godina ste otvoreno kritikovali NATO i poručili da to nije interes Crne Gore. Danas kažete da je ulazak Crne Gore u taj savez pozitivna bezbjednosna odluka. Zašto ste promijenili mišljenje?
IVANOVIĆ: U jednom intervjuu prije dvije godine sam iznio utisak da, izvan manjeg dijela domaće javnosti, nikoga ne zanima što sam pisao prije 11 godina. Činjenica je da je Crna Gora već osam godina aktivna i kredibilna članica NATO, a da je to članstvo takođe jedan od stubova spoljne politike naše vlade. S druge strane, oružani sukobi i bezbjednosna neizvjesnost kojima svjedočimo posljednjih godina pokazuju da je Crnoj Gori neophodan okvir koji će garantovati njenu nezavisnost i sigurnost.
POBJEDA: Što vidite kao najveći izazov pred Crnom Gorom u pretpristupnoj fazi integracija? Prijatelji iz inostranstva upozoravaju da je crnogorska diplomatija fokusirana na EK, a da su članice EU, koje u konačnici odlučuju, zapostavljene. Imate li sa Ministarstvom vanjskih poslova plan kako da se dinamiziraju kontakti sa evropskim prijestonicama?
IVANOVIĆ: Tačno je da postoje svakodnevni kontakti s Evropskom komisijom, na svim nivoima, što je i neophodno kako bi se efikasno ostvarivao zacrtani tempo ispunjavanja kriterijuma za zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Sa druge strane, kako sam naveo, za svaku etapu pregovora potrebno je obezbijediti i političku podršku svih država članica. Tome su posvećene naše diplomate u prijestonicama EU, ali i članovi Vlade, na čelu s premijerom, koji svojim kolegama iz EU predstavljaju rezultate koje je Crna Gora ostvarila i zalažu se za njihovu podršku. Ukoliko pogledate kontakte koje članovi Vlade ostvaruju s rukovodstvima EU članica, pa uključujući i moje posjete koje sam prethodno pomenuo, jasno je da države članice nijesu zapostavljene, već se s njima vodi kontinuirani dijalog. Nadalje, podsjetiću Vas da će Crna Gora 2026. godine biti domaćin samita EU – Zapadni Balkan, da ćemo predsjedavati Berlinskim procesom, kao i Savjetom Evrope. To će sve biti izuzetno značajne prilike da se Crna Gora predstavi kao pouzdan partner i buduća članica EU. Paralelno s tim, Ministarstvo vanjskih poslova je uspostavilo okvir za intenzivniju i sadržajniju komunikaciju sa evropskim prijestonicama. Taj plan ćemo i dalje razrađivati, posebno imajući u vidu složenost i obim posla koji nas očekuje iduće godine, uoči završetka tehničkog dijela pregovora, ali i u okviru procesa ratifikacije Ugovora o pristupanju koji će uslijediti.
Djelovanje svih članova Vlade usaglašeno i jedinstveno
POBJEDA: Stranci se često pitaju ko vodi spoljnu politiku zemlje, Vi kao potpredsjednik ili drugi potpredsjednik koji je i ministar vanjskih poslova. Nema sličnih primjera u vođenju spoljne politike. Kako se to odražava na položaj Crne Gore u međunarodnoj zajednici?
IVANOVIĆ: Spoljnu politiku, u skladu s Ustavom, vodi Vlada. U njenom kreiranju i sprovođenju ključnu ulogu ima Ministarstvo vanjskih poslova, uz koordinaciju sa predsjednikom vlade, ali i ministarkom evropskih poslova i sa mnom, kao potpredsjednikom za vanjske i evropske poslove. Ključni ciljevi i prioriteti spoljne politike određeni su ekspozeom predsjednika Vlade i programom rada Vlade, tako da tu nema niti može biti odstupanja, već je djelovanje svih članova Vlade usaglašeno i jedinstveno. Činjenica da postoji više članova Vlade koji u svom portfelju imaju segmente spoljne politike odražava se tako da je Crna Gora zastupljena i predstavljena na visokom nivou na gotovo svim značajnim međunarodnim adresama, a tim bolje, jer se i aktivnosti u vezi s evropskom integracijom sprovode brže i efikasnije.
Nije lako udovoljiti svim senzibilitetima
POBJEDA: Zašto Vlada nije snažnije osudila istorijski revizionizam koji sprovodi SPC i djelovi vlasti. Zašto je dozvoljeno da se otkriva, sakriva, pa traži spomenik ratnom zločincu Pavlu Ðurišiću u Crnoj Gori. Da li to jedna ozbiljna država koja je na korak do članstva EU sebi može da dozvoli?
IVANOVIĆ: Država je dužna da sprovodi i poštuje zakone, garantujući sva prava svojim građanima. U konkretnom slučaju, cijeli događaj, zaključno sa uklanjanjem spomenika, trajao je svega nekoliko sati. Resorno ministarstvo djelovalo je blagovremeno i efikasno, Uprava policije je sprovela radnje iz svoje nadležnosti, službe beranske opštine su jednako obavile svoj dio posla, a tužilaštvo je takođe bez odlaganja preduzelo odgovarajuće korake. Nije lako udovoljiti svim senzibilitetima, naročito kad su zahtjevi za reakcijom u pitanju, ali je činjenica da je država reagovala adekvatno, promptno i zakonito. Što se tiče povezivanja ovog slučaja s članstvom u EU, pozivam Vas da istražite uspješne i/ili neuspješne pokušaje podizanja kontroverznih spomenika u državama članicama EU; vjerujem da ćete se iznenaditi ishodom.
Izvor: Pobjeda
