Joković je za TVCG poručio da država ne može dozvoliti da bude inferiorna prema onima koji su uzimali kredite, a nijesu vraćali ništa.
“Treba donijeti specijalni zakon, lex specijalis, a imam ohrabrenje premijera da se taj slučaj konačno riješi. Bilo bi odlično da je bilo više sredstava, ali ne znam da li je sve zakonito odrađeno i to će da prosudi sud. Država mora naplatiti potraživanja i sve što joj pripada”, rekao je Joković, ističući da je to svrha posebnog zakona.
On je rekao da je za sredstva iz Abu Dabi fonda garantovala država, te da Ujedinjeni Arapski Emirati neće trpjeti štetu. Međutim, dodaje, država mora da naplati ono što joj pripada i upravo tu materiju treba regulisati posebnim zakonom.
Ministar je kazao i da je u ovom slučaju trebalo pomoći onima koji nijesu mogli da dobiju novac, a ne samo uspješnim projektima i kompanijama.
Kako je ranije saopšteno, potraživanja države od pet firmi koje nisu vratile kredite iz Abu Dabi fonda mjere se milionima. To su pljevaljska Vektra, HM Durmitor sa Žabljaka, IM Gradina iz Rožaja, Eko Per Šavnik i Milkraft Leche iz Bijelog Polja.
Nekadašnji ministri poljoprivrede Petar Ivanović i Budimir Mogoša brane se pred Višim sudom u Podgorici od optužbi Specijalnog tužilaštva (SDT) za zloupotrebu položaja u slučaju Abu Dabi fond.
Abu Dabi fond za razvoj (ADFD) je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je za podsticanje poljoprivrede na sjeveru Crne Gore 2015. obezbijedila kredit od 50 miliona dolara.
Optužnicu SDT-a, koja bivše crnogorske zvaničnike tereti za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja od 2015. do 2017. godine, tokom dodjele novca iz kredita Abu Dabi fonda, potvrdio je Viši sud prošle godine.
Istom optužnicom se tereti i Zoran Vukčević, nekadašnji čelnik Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za nesavjestan rad u službi. Optužnicom su obuhvaćeni i bivši direktor Direktorata za plaćanja Blagota Radulović, te procjenitelj Milan Adžić.
Oni su pred Višim sudom tokom kontrole optužnice negirali optužbe.
Ivanović i Vukčević su bili istaknuti funkcioneri Demokratske partije socijalista.
Ivanović je pored ministarske funkcije bio i savjetnik za ekonomska pitanja bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića.
Sporazum o 50 milion dolara kreditu sa ADF sa crnogorske strane su sklopili Ivanović i Vukčević, na koje se odnosi istoimena afera.
Istraga je vođena, kako je ranije saopšteno, u vezi sa podjelom dijela tog novca u iznosu od 23 miliona dolara, koje je Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo za devet crnogorskih firmi.
U fokusu tužilaštva bio je dio novca, odnosno da li je nenamjenski trošen i je li davanjem državnih garancija za kredite oštećen budžet.
Predmet istrage je bio i način dodjele novca, koji navodno nije išao preko Investiciono razvojnog fonda (IRF), već je novac dijelilo Ministarstvo poljoprivrede, što je suprotno zakonu o bankama, pisala je ranije Slobodna Evropa.
Nakon smjene vlasti promijenjeno je i rukovodstvo u IRF koje je sa dijela dokumentacije skinulo oznaku “interno”, februara 2021. godine, kako je saopštio tadašnji ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović. On je tada objasnio da je ta dokumentacija predata tužilaštvu.
Stijović je tada rekao i da je za pojedine kredite prenos sredstava izvršen preko specijalnog računa otvorenog kod Prve banke, čiji je većinski vlasnik Aco Đukanović, brat ranijeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića.
Sumnjalo se i da su neke firme – korisnice kredita suprotno ugovoru, novac iz povoljnih kredita za koje je garanciju dala država iskoristili za druge namjene.
Prema uslovima finansiranja iz Abu Dabi fonda, bilo je propisano da iznos kredita može da bude najmanje milion dolara, a najviše tri miliona. Novac je bio predviđen za namjensko trošenje, po projektima.
Izvor: RTCG
