U izvještaju Agencije Evropske unije za droge (EMCDDA) iz aprila 2023. godine navodi se da bi u regionu jedino Crna Gora mogla biti kategorizovana kao značajna lokacija za aktivnosti tržišta na „darknetu“. Navodi se i da je pravno-regulatorni okvir na Zapadnom Balkanu znatno slabiji u odnosu na države Evropske unije, ističući da kriminalne mreže u regionu koriste kriptovalute za pranje novca dok su zapljene digitalne imovine izuzetno rijetke.
Iz Uprave policije kazali su Pobjedi da do sada nije realizovan nijedan slučaj oduzimanja kripto imovine, naglašavajući da je glavni razlog nedostatak zakonske legislative koja reguliše tu oblast. Vlada Crne Gore je 2020. godine najavila izradu zakona o kriptovalutama, ali on do danas nije predložen.
– Očekuje se da će definisanje zakonske legislative u oblasti oduzimanja kripto imovine dodatno unaprijediti i intenzivirati saradnju sa svim relevantnim institutucijama. Zbog nedostatka znanja, kapaciteta i resursa, a imajući u vidu brzinu razvoja kripto tehnologije, saradnja sa pojedinim organima nije u potpunosti na zadovoljavajućem nivou i zahtijeva dalji razvoj i jačanje – kazali su iz Uprave policije.
U godišnjem izvještaju Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) navodi se da je prošle godine kod poslovnih banaka zaplijenjeno 49,3 miliona eura, 45.078 američkih dolara, 42 miliona rubalja i 6,72 miliona dirhema Ujedinjenih Arapskih Emirata. Navodi se i da je osam od deset predmeta formirano na osnovu obavještenja o sumnjivim transakcijama, nakon čega je zahtijevana privremena obustava isplate.
Iz SDT-a nijesu odgovorili na pitanje Pobjede da li su pokrenuli postupak oduzimanja kripto imovine u Crnoj Gori.
U izvještaju o napretku za 2025. Evropska komisija navodi da su, i pored povećanog broja finansijskih istraga, rijetki slučajevi zapljene imovine stečene kriminalom. Iz EK su pozvali crnogorske vlasti da koriste postojeće alate za oduzimanje imovine.
Izmjenama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću iz decembra 2023. predviđeno je oduzimanje digitalne imovine, uključujući kriptovalute.
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) su kazali Pobjedi da zakonski okvir omogućava nadležnim tužilaštvima da oduzimaju i digitalnu imovinu pribavljenu krivičnim djelom, ističući da je potrebno dodatno unaprijediti širi zakonski okvir, kako bi se obezbijedila efikasnost u radu tužilaštva i uskladilo postupanje sa međunarodnim standardima.
Navode i da je Vrhovni državni tužilac Milorad Marković svim tužilaštvima izdao obavezujuće uputstvo za sprovođenje finansijskih istraga.
– Uputstvom se tužioci obavezuju da tokom finansijske istrage prikupe podatke i dokaze koji ukazuju na obim, iznos, vrstu, stvarnu vrijednost imovine okrivljenog, pravnog prethodnika, sljedbenika, člana porodice ili trećeg lica – naveli su iz VDT-a.
Kriminalne grupe peru novac preko kriptovaluta
U evaluaciji Komiteta eksperata za evaluaciju mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma Savjeta Evrope (MONEYVAL) iz decembra 2023. godine upozorava se da članovi organizovanih kriminalnih grupa već posjeduju kriptovalute, koje koriste za kupovinu nekretnina i skrivanje porijekla imovine „mada u mnogo manjoj mjeri u poređenju sa gotovinom“.
Navodi se i da je nepotpun registar nekretnina dodatni problem za praćenje imovine u Crnoj Gori, posebno jer se „značajan dio investicija odnosi na transakcije iz Rusije i Turske“.
– Ukupna vrijednost konfiskovane imovine stečene izvršenjem visokorizičnih krivičnih djela i dalje je niska, uprkos velikom uticaju domaćih kriminalnih grupa na međunarodnu trgovinu drogom – navodi se u izvještaju.
I iz međunarnodne NVO Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) u izvještaju iz 2024. ističu da se tzv. kavački klan u regionu izdvaja u korišćenju kriptovaluta za pranje novca zarađenog trgovinom narkoticima. Pojašnjava se i da se regionalne kriminalne mreže djelimično oslanjaju na digitalnu imovinu kako bi prikrile tokove novca, dok institucije u mnogim zemljama – uključujući Crnu Goru – još nemaju kapacitete za napredne blockchain istrage.
Iz Uprave policije tvrde da koriste licencirane alate za praćenje digitalnih transakcija, poput Chainalysis Reactora, navodeći da Sektor za finansijsko obavještajne poslove (FOJ) nije dobio nijednu sugestiju Europola ili Interpola da se kripto imovina posebno zloupotrebljava u Crnoj Gori.
Pojašnjavaju i da kroz platformu Kodex policija održava kontakt sa kripto mjenjačnicama, kao da je FOJ od juna 2023. do oktobra 2025. uputio 23 zahtjeva stranim mjenjačnicama – ali nijedan nije rezultirao blokadom imovine.
Članom 85 Zakonika o krivičnom postupku, predviđeno je da na prijedlog tužioca sud može naložiti privremeno oduzimanje imovine. U hitnim slučajevima, shodno članu 263 Zakona o krivičnom postupku policija može privremeno oduzeti imovinu i prije pokretanja istrage, ako postoji opasnost od odlaganja.
– Mogućnost zamrzavanja sredstava na digitalnim novčanicama zavisi od njihove lokacije i politike konkretnih servis provajdera… Međutim, policija do sada nije imala slučajeve zamrzavanja kripto imovine – kazali su iz Uprave policije.
Policajci ne prepoznaju kripto novčanike
Nezavisna konsultantkinja za finansijski kriminal Noemi Tambe kazala je Pobjedi da digitalna imovina kriminalaca često završava u državama koje nemaju kapacitete da ih istražuju.
– Proces praćenja i oduzimanja kripto imovine pogoršava nedostatak edukacije i svijesti. To utiče na efikasnost oduzimanja kripto imovine uopšte, kao i na sposobnost organa gonjenja da „pođu u potragu“ za nezakonito stečenom imovinom“, tvrdi Tambe.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC) je u analizama o finansijskom kriminalu, darknet tržištima i pranju novca upozorila da je berza kriptovaluta Garantex jedna od ključnih berzi koje kriminalne grupe koriste za pranje novca i prikrivanje tokova nezakonitih sredstava.
Garantex je berza osnovana 2019. u Estoniji, a većinu operacija obavaljala j preko Moskve i Sankt Petersburga.
Nakon što je američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) upozorila da je Garanteks sajber kriminalcima omogućila transakcije preko 100 miliona dolara povezanim sa nezakonitim aktivnostima, veb domen te berze je zaplijenjen 6. marta 2025. godine a više od 26 miliona dolara u kriptovalutama je zamrznuto.
Ministarstvo pravde SAD je podiglo optužnice protiv čelnika Garanteksa – Aleksandra Mire Serde i Alekseja Beščokova.
Tambe ističe da prebacivanje sredstava u zemlje bez regulative ima negativan uticaj na praćenje digitalne imovine, pojašnjavajuči da je rješenje u jačanju zakonskih okvira, prekograničnoj saradnju i edukaciji institucija.
– Najveći izazov su self-hosted kripto novčanici koji nijesu na berzama već na ličnom uređaju. Policijske snage možda nijesu obučene da prepoznaju uređaje i digitalne nosioce privatnih ključeva tokom pretresa. Čak i kada zaplijene hardverski novčanik, ako treća osoba zna „seed frazu“ – sredstva mogu biti trajno izgubljena – kazala je Tambe Pobjedi.
Digitalna imovina se čuva u hardverskim tzv. kripto novčanicima i može joj pristupiti svako ko ima „seed frazu“ odnosno lozinku. To u praksi znači da osoba koja zna lozinku može prebaciti kriptovalute na drugi kripto novčanik dok je uređaj u posjedu policije.
Tambe tvrdi da zakoni koji regulišu oduzimanje kripto imovine moraju obuhvatiti i tehničke standarde za čuvanje i upravljanje zaplijenjenom imovinom, kao i saradnju sa licenciranim pružaocima usluga kripto imovine (CASP).
Izvor: Pobjeda
