To stoji u tekstu Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.
Vaso Ulić, crnogorski državljanin albanskog porijekla, povezan je s međunarodnim krijumčarenjem droge više od dvije decenije. Pratila ga je policija na Zapadnom Balkanu i u Australiji, gdje se smatra ključnom figurom u transnacionalnim mrežama krijumčarenja kokaina.
Ulić se preselio u Australiju 1979, počevši s manjim krivičnim djelima u Sidneju, a kasnije je postao vođa mreže za trgovinu drogom u velikim razmjerama. Iako je bio baziran u Sidneju, njegova mreža djelovala je u Viktoriji, Kvinslendu i Zapadnoj Australiji. Ulić se 2004. vratio u Crnu Goru, gdje ga crnogorske vlasti sumnjiče da i dalje učestvuje u međunarodnom krijumčarenju kokaina.
„Između 2020. i 2022. navodno je sarađivao s klanom Kavač u trgovini kokainom, prevozeći najmanje 2,47 tona kokaina iz Kolumbije u Australiju preko Ekvadora. Kokain je navodno kupljen po 4.500 € po kilogramu i prodavan u Australiji po cijeni do 80.000 € po kilogramu, pri čemu je oko 20% prihoda pokrivao troškove distribucije u Australiji. Za koordinaciju su korištene enkriptovane komunikacione platforme Sky ECC i ANOM“, navodi se u tekstu.
U maju 2025, Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu za trgovinu kokainom protiv Ulića, dvojice navodnih visokih članova Kavačkog klana i još 17 osumnjičenih. Suđenje Uliću je u toku.
Prema navodima Globalne inicijative, sličan Ulićevom je slučaj Đeljoša Nikoljaja, takođe iz crnogorsko-albanske zajednice, koji je 2006. osuđen za uvoz 161 kg MDMA u Australiju i bio na uslovnoj kazni prilikom hapšenja 2021. u operaciji „Ironside“, kada je presretnuto više miliona poruka na ANOM aplikaciji. Nikoljaj je u martu 2025. pušten uz kauciju od 3 miliona australijskih dolara, elektronski nadzor i kućni pritvor.
„Slučajevi Ulića i Nikoljaja pokazuju obrazac u kojem crnogorsko-albanski akteri funkcionišu kao posrednici u globalnim lancima snabdijevanja drogom za Australiju. Slična situacija važi i za Edina Gačanina i Sanija al-Murdu iz Bosne i Hercegovine“, navodi se.
„Crnogorski mornari“
U maju 2023. australijske vlasti presrele su 849,5 kilograma kokaina na moru. Dvojica crnogorskih članova posade — kapetan i glavni inženjer — planirali su da drogu bace u more kod Fremantla, prije nego što je pokupi drugi brod. Kada je transfer propao, kapetan je napunio balastni tank da sakrije drogu i naredio posadi da falsifikuje dnevnik plovidbe.
„Godinu ranije, u maju 2022, australijske vlasti su razbile šemu krijumčarenja 320 kilograma kokaina. Navodno je crnogorski kapetan broda ukrcao kokain na teretni brod u međunarodnoj luci i bacio pakete u more kod Port Hedlanda u Zapadnoj Australiji. Dvojica muškaraca — Nijemac i Australijanac — preuzeli su drogu malim brodom. Sva trojica su uhapšena i optužena. Ovi slučajevi pokazuju kako visoki članovi posade zaobilaze kontrole tereta koje regulišu međunarodnu plovidbu“, navodi se.
Porijeklo i istorija balkanske mafije na australijskom kontinentu
Balkanske kriminalne mreže nisu nova pojava u Australiji. Njihovo prisustvo može se pratiti još od jugoslovenske dijaspore iz 1980-ih i ranih 1990-ih. S vremenom su neki pojedinci postali uključeni u organizovani kriminal, često kroz bande motociklista izvan zakona, koje australijska policija smatra velikom prijetnjom. Ključna figura bio je Željko Mitrović, visoko rangirani član „Hells Angels“-a srpskog porijekla, koji je ubijen 2013. od strane svog bivšeg proizvođača metamfetamina, Majkla Bašanovića, koji je tri godine kasnije osuđen na najmanje 21 godinu zatvora.
„Balkanske grupe trenutno se u Australiji takmiče s drugim moćnim akterima poput italijanske ’Ndranghete, dok su i bliskoistočne, azijske i kineske kriminalne organizacije i dalje vrlo aktivne. Nedavno se pojavio i brazilski „Primeiro Comando da Capital“ (PCC), najveća kriminalna organizacija Latinske Amerike, kao značajna prijetnja Australiji“, navodi se u tekstu.
Iz Globalne inicijative upozoravaju da bi balkanske mreže mogle dobiti još veći uticaj u Australiji ako prošire saradnju u Zapadnoj Evropi i Latinskoj Americi, gdje su već sarađivali s ’Ndranghetom i PCC-om, što im omogućava pristup uspostavljenim rutama, logistici i zaštiti u novim okruženjima.
„Idealno tle za trgovce drogom“
Australija je jedno od najvećih tržišta za ilegalne droge u svijetu, što je čini primarnom metom organizovanog kriminala. U 2023/24. godini, organizovani kriminal je koštao zemlju do 82,3 milijarde australijskih dolara, pri čemu su aktivnosti vezane za droge činile skoro 19 milijardi.
Australija je zabilježila jedan od najbržih porasta indeksa trgovine kokainom u Globalnom indeksu organizovanog kriminala između 2021. i 2023. godine. Uticaj stranih kriminalnih aktera takođe je porastao u istom periodu. Vlasti procjenjuju da je najmanje 70% prijetnji organizovanog kriminala u Australiji povezano sa stranim kriminalnim mrežama.
„Visoka potražnja, izolovana geografija i visoke ulične cijene čine Australiju naročito profitabilnom za međunarodne trgovce drogom. Stoga nije iznenađujuće što balkanske kriminalne mreže, koje su među ključnim igračima u globalnoj trgovini kokainom, imaju prisustvo u zemlji, iako njihove konkretne uloge zahtijevaju dodatnu istragu“, navodi se u tekstu Globalne inicijative.
Izvor: RTCG
