Kompletno su se digitalizovali, osnažili međunarodnu saradnju kroz važne evropske projekte i time pokazali da naša mala zemlja može imati regulatora u oblasti lijekova i medicinskih sredstava, koji svoje nadležnosti sprovodi na isti način kao i regulatori EU. Dokazali su i da veličina institucije ne zavisi od broja zaposlenih, već od snage, znanja, odgovornosti i vizije, kazala je u “Linku” Radija Crne Gore (RCG) direktorka Instituta doc. dr Snežana Mugoša.
“Da je to tako, govori pohvala direktorice Evropske agencije za ljekove, Emer Kuk, koja je u svom obraćanju na nedavno održanoj Konferenciji Instituta za ljekove i medicinska sredstva uputila snažne poruke podrške Crnoj Gori i nama, dakle zaposlenim u institutu, ističući izuzetne rezultate Instituta na evropskom putu. Čestitala nam je na regulatornoj izvrsnosti i izjavila da se CInMED pozicionira među regulatore koji ispunjavaju najviše standarde u Evropi. Takođe je ponosna na partnerstvo sa Evropskom agencijom za ljekove, a pohvale smo dobili i od direktora sektora za medicinske proizvode i inovacije Evropske komisije i ministra zdravlja Republike Malte i naravno, našeg resornog ministra”, rekla je Mugoša
Ona navodi da su ovu godinu obilježili rezultatima koji govore sami za sebe, značajnim projektima, međunarodnim priznanjima i timom koji ne poznaje granice između obaveze i posvećenosti.
“Izdvojila bih Twinning Light projekat sa Agencijom za ljekove i medicinska sredstva Malte u okviru koga je ukupno 49 zaposlenih iz Instituta i 28 eksperata iz malteške agencije zajedno procjenjivalo kvalitet, efikasnost i bezbjednost ljekova i medicinskih sredstava. Zajedno smo išli u inspekcije proizvođača i distributera ljekova i učestvovali u postmarketinškom praćenju bezbjednosti ljekova i medicinskih sredstava. Među rezultatima koji se naravno ne mogu izraziti brojkama, niti izmjeriti indikatorima, jeste ljudska bliskost i prijateljske veze koje su stvorene tokom projekta, jer to su zapravo vrijednosti koje se ne mogu kvantifikovati, ali su najdragocjeniji ishod ovog našeg zajedničkog projekta. Potvrda našeg evropskog opredjeljenja stigla je i iz Brisela. Institut je bio predmet provjere, odnosno Joint audit programa od strane Evropske komisije. Tokom ove evaluacije ocijenjeni smo kroz 78 standardizovanih indikatora, od kojih su 73 u potpunosti usklađena. Nijednu neusaglašenost nijesu pronašli i samo pet preporuka smo dobili za unapređenje”, istakla je Mugoša.
Ovakav rezultat svrstao ih je rame uz rame sa najuspješnijim regulatorima država članica EU. Prema riječima dr Mugoše, ovo nije samo uspjeh instituta, već i uspjeh države, ali i obaveza da nastave da primjenjuju te standarde u praksi.
“Svoj doprinos evropskim integracijama Institut ne daje samo kroz projekte i saradnju, već i kroz usklađivanje zakonodavnog okvira sa pravnom tekovinom EU, pa smo tokom ove godine, u bliskoj saradnji sa kolegama iz Ministarstva zdravlja, dali značajan doprinos izradi nacrta novog Zakona o ljekovima i brojnih podzakonskih akata, a realizacijom ovog ključnog mjerila napravili smo značajan korak ka zatvaranju pregovaračkog poglavlja 1. Dok smo jačali povjerenje na međunarodnoj sceni, kod kuće smo sprovodili pravu malu revoluciju, digitalnu transformaciju instituta. Institut je postao pionir digitalizacije u zdravstvenom sistemu i Javnoj upravi Crne Gore”, rekla je Mugoša.
Kaže da su razvili novi elektronski sistem za predaju i obradu dokumentacije, koji korisnicima omogućava da u realnom vremenu prate status svojih predmeta, dobiju obavještenja i preuzmu elektronska rješenja.
“Ako znamo da dokumentacija za registraciju jednog lijeka, prosječno broji desetine hiljada stranica, koje su se nekada morale skenirati, uploadovati i fizički čuvati u eksternoj arhivi, koja se sada mjeri kilometrima, onda je sasvim jasno koliko je digitalizacija promijenila naš rad. Danas sve to klijent jednostavno učita u sistem, praktično na jedan klik. A, više od 120.000 dokumenata i rješenja koje institut godišnje izdaje, sada se izdaje digitalno. Zato danas radimo brže, efikasnije, sigurnije i transparentnije, nego ikada, uz brojne ekološke i ekonomske benefite. Institut njeguje i nauku kroz svakodnevni rad, jer regulativa je naša dužnost, a nauka način da je bolje razumijemo. Prethodna godina bila je plodonosna i kad se radi o naučno-istraživačkoj djelatnosti. Ove godine učestvujemo u brojnim evropskim projektima – COST, HORIZON, ERASMUS plus i ponosno ističemo da su naši istraživači objavili više od 25 radova u međunarodno priznatim medicinskim časopisima. Naš sjajan tim, to bih voljela da napomenem, čine 73 zaposlena, među kojima je 50 visokostručnih kadrova, 4 docenta, 8 doktora nauka, 13 doktoranada, 7 magistara i 11 specijalista u oblasti medicine i farmacije”, navela je Mugoša.
Istraživanja govore da je oko 50% neželjenih dejstava moguće spriječiti pravilnom primjenom ljekova. To podrazumijeva njihovu primjenu samo kada je potrebno, uz savjet zdravstvenog radnika i u skladu sa uputstvima za liječenje, koja su sastavni dio pakovanja lijeka.
“Na primjer, važno je da podsjetimo da antibiotike ne treba koristiti za liječenje virusnih infekcija, kao i da je uz antibiotike potrebno koristiti probiotike i to u vremenskom razmaku od oko 2 sata, Takođe, pacijenti treba da znaju da alkohol nikako ne smiju konzumirati istovremeno sa ljekovima. Što se tiče ukupne potrošnje ljekova, u 2024. godini iznosila je nešto više od 198 miliona eura, od čega 70% na teret zdravstvenog osiguranja. Produžavanje životnog vijeka, promjene u načinu života, dovode do porasta broja oboljelih od hroničnih oboljenja, Pojavljuju se nove bolesti, dolazi do rezistencije na postojeće ljekove, a i do razvoja i pojave novih ljekova na tržištu. Sve to zajedno doprinosi povećanju troškova za ljekove, kako u našoj, tako i u drugim zemljama. Međutim, ono što posebno zabrinjava jeste potrošnja antibiotika. Godinama smo u samom vrhu po potrošnji tih medikamenata u Evropi. To dovodi do antimikrobne rezistencije – do pojave da bakterije razvijaju otpornost na antibiotike. Riječ je o tihoj pandemiji 21. vijeka zbog koje globalno život gubi 5 miliona ljudi godišnje”, kazala je Mugoša.
Poručuje građanima da čuvaju svoje zdravlje, jer je uvijek bolje i pametnije spriječiti bolest, nego je liječiti.
“A kada je liječenje potrebno, prepustite brigu o svom zdravlju stručnjacima i vjerujte samo pouzdanim izvorima informacija, a ne savjetima sa interneta i društvenih mreža i oglasa. Ljekove kupujte isključivo u apoteci, nikako putem neprovjerenih izvora, neovlašćenih sajtova i oglasa, jer falsifikovani lijekovi mogu ozbiljno ugroziti vaše zdravlje. Najčešće se falsifikuju ljekovi za potenciju, mršavljenje, anabolički steroidi za dobijanje mišićne mase. Svaki lijek koji kupite u apoteci u Crnoj Gori prošao je strogu kontrolu kvaliteta, efikasnosti i bezbjednosti. O tome brine tim izuzetnih stručnjaka Instituta za ljekove i medicinska sredstva, koji zaslužuje vaše povjerenje, a vaše povjerenje naša je najveća odgovornost”, zaključila je dr Mugoša.
Izvor: RTCG
