Sadržaj
Crna Gora: zemlja superlativa u malom
Sa nešto više od 600.000 stanovnika — otprilike veličine Dortmunda ili Lajpciga — Crna Gora je najmanja od šest država Zapadnog Balkana koje od Samita u Solunu 2003. godine čekaju u predvorju Evropske unije. Ipak, ova mala zemlja pokazuje da veličina nije presudna kada je riječ o političkoj dinamici i evropskoj ambiciji.
Crna Gora je proglasila nezavisnost od Srbije na referendumu 2006. godine. Decenijama je Milo Đukanović dominirao političkim životom — kao predsjednik, premijer i moćni akter iz sjene. Tokom njegove vladavine ukorijenio se sistem korupcije i klijentelizma, ali i izuzetna stabilnost. To poglavlje je zatvoreno 2023. godine. Ono što ovaj prelaz čini posebnim jeste činjenica da je bio demokratski, miran i uređen. Crna Gora je pokazala da je čak i na Balkanu moguća glatka tranzicija iz jednog političkog sistema u drugi.
Još upečatljivija je generacijska promjena koja je pratila ovaj politički preokret. Premijer Milojko Spajić, ministarka za evropske poslove Maida Gorčević i predsjednik Jakov Milatović imaju između 37 i 39 godina. Oni predstavljaju novu političku klasu, neopterećenu ratovima devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije. Za razliku od drugih prijestonica, ovi mladi lideri odišu drugačijim mentalitetom: manje su fokusirani na prošlost, a više na budućnost. U velikom dijelu Zapadnog Balkana evropski narativ je, nažalost, ustupio mjesto nacionalističkoj retorici. U Crnoj Gori se Evropa i dalje doživljava kao prilika.
Crna Gora: društveni izuzetak u Evropi
Crna Gora je i društveni izuzetak: jedina je evropska država bez većinskog naroda. Prema popisu iz 2023. godine, 41,1% stanovništva izjašnjava se kao Crnogorci, 32,9% kao Srbi, 9,4% kao Bošnjaci, 4,9% kao Albanci i 0,8% kao Hrvati. U tom smislu, Crna Gora je mikrokosmos čitavog Zapadnog Balkana. Činjenica da premijer Spajić od 2023. godine vlada sa jedanaest koalicionih partnera predstavlja politički podvig imajući u vidu ovu raznolikost. Da li je kabinet sa 32 ministra i potpredsjednika vlade bio neophodan, ostaje pitanje — ali funkcioniše.
Crna Gora pregovara sa EU o 33 pregovaračka poglavlja od 2012. godine. Jedina je država u regionu koja je otvorila sva poglavlja. Godinama je proces stagnirao — posljednje poglavlje zatvoreno je 2017. godine. Tek sa vladom Milojka Spajića ponovo je došlo do zamaha 2023. godine: do sada je privremeno zatvoreno dvanaest poglavlja. Hrvatska i dalje blokira poglavlje o Zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici zbog bilateralnih sporova, iako se Crna Gora već godinama stoprocentno usklađuje sa odlukama EU u oblasti vanjske politike. Bilo bi poželjno da Hrvatska promijeni svoj stav; ubrzano pristupanje Crne Gore trebalo bi biti i u interesu Zagreba.
Cilj je ambiciozan: Crna Gora želi postati 28. članica EU do 2028. godine.
Da bi se to ostvarilo, preostalih 21 poglavlje mora biti zatvoreno već naredne godine, kako bi složen proces ratifikacije u svim državama članicama mogao započeti 2027. godine. Riječ je o rizičnom poduhvatu — naročito s obzirom na parlamentarne izbore planirane za 2027. godinu, koji će odrediti dalji kurs zemlje.
Vlada Milojka Spajića ostvarila je napredak u jačanju pravosuđa i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ipak, ove oblasti i dalje predstavljaju najveće izazove. Ako novi investitori treba da dođu na Jadran, potrebni su opipljiviji rezultati. Sa svega oko 250.000 zaposlenih, zemlja brzo dolazi do granica kapaciteta. Osim toga, mnogi Crnogorci emigriraju — u EU.
Milojko Spajić kao personifikacija novog duha Crne Gore
Milojko Spajić utjelovljuje novi duh Crne Gore. Studirao je u Japanu i Francuskoj, radio u investicionom bankarstvu u Aziji i u politiku ušao kao autsajder. Neopterećen je problematičnom prošlošću Zapadnog Balkana i gleda unaprijed. Njegovo međunarodno iskustvo i jasna proevropska orijentacija čine ga drugačijim tipom političara — pragmatičnim, tehnokratskim i globalno orijentisanim. Ipak, njegov nedostatak političkog iskustva mogao bi se pokazati kao mana u složenim igrama moći u crnogorskom, još uvijek konzervativnom i tradicionalnom društvu, kao i u regionu.
Crna Gora kao test za EU
Ako Evropa — a posebno Njemačka — želi da pokaže svoju geopolitičku sposobnost, mora nastaviti da odlučno podržava ovu malu zemlju. Stabilnost na Zapadnom Balkanu znači bezbjednost kod kuće. Tješnje povezivanje Crne Gore sa EU otvara i ekonomske prilike za naša preduzeća. Prije svega, EU ovdje može dokazati da ozbiljno shvata svoju geopolitičku odgovornost.
Crna Gora je pomalo drugačija balkanska zemlja — a Milojko Spajić pomalo drugačiji balkanski političar. Zajedno bi mogli postati dokaz da ovaj region nije vezan samo za prošlost, već i za budućnost.
Autor: Jakov Devčić
(Jakov Devčić je šef Fondacije Konrad Adenauer u Srbiji i Crnoj Gori. Ranije je bio savjetnik za evropsku politiku poslaničkog kluba CDU/CSU u njemačkom Bundestagu)
Srijeda, 17 Decembra 2025, 10:07, Autor članka PressNews
