Da je odluka stranke Milana Kneževića svojevrsni pritisak na Vladu, odnosno signal za provjeru koliko su zaista potrebni izvršnoj vlasti, ocjenjuje za naš radio analitičar Aleksandar Ćuković. Signal je to i biračkom tijelu, kaže Ćuković, da nijesu zaboravljene određene teme, poput njima važnih identitetskih pitanja.
Članovi Vlade iz redova DNP-a Milun Zogović i Maja Vukićević podnijeće ostavke na funkcije ukoliko izvršna vlast ne ispuni zahtjeve izrečene na predsjedništvu te stranke. Oni se tiču statusa srpskog jezika, državljanstva, državnih simbola i dijaloga o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Takođe, odbornički klub DNP-a u Skupštini opštine Podgorica otkazaće podršku gradonačelniku Saši Mujoviću ukoliko ti zahtjevi ne budu ispunjeni.
U saopštenju koje je proslijeđeno medijima nakon završetka sjednice predsjedništva, pored ostalog, navedeno je:
“Naša programska opredjeljenja nijesu ni u kakvoj koliziji sa koalicionim sporazumom, ni sa takozvanim Barometrom 26, jer se radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino ignorišu u Crnoj Gori. Nedavna represivna akcija policije nad golorukim i miroljubivim građanima Zete u potpunosti je ogolila suštinu ove Vlade ili njenih dominantnih djelova. Nemamo namjeru da budemo nijemi posmatrači, već učesnici u asimilaciji srpskog naroda, koruptivnim aferama, sumnjivim ugovorima i daljem devastiranju nacionalnih resursa i interesa.”
Grupa građana Zete i nezavisni odbornik Svetozar Ulićević, kako prenose mediji, ranije su tražili da DNP ostane u vlasti. S druge strane, ima i onih koji su očekivali da ta partija, kako je i saopštavao njen lider Milan Knežević tokom policijske akcije u Botunu, izađe iz Vlade.
“Kad se završi ova agonija institucija, pokrenuću ono što su bili moji jasni stavovi, to je da na predsjedništvu stranke predložim izlazak iz ove krvave Vlade”, rekao je tada Knežević.
I odbornik zetskog parlamenta Luka Krstović saopštio nam je da su to bila očekivanja građana Zete.
“Postoji očekivanje od gospodina Kneževića, koji je javno dao riječ onakvu kakvu je dao, da je i ispuni. Sve suprotno od toga ovdje bi se tumačilo kao apsolutno iznevjeravanje stanovnika čitave Zete i Botuna”, kazao je on.
Da prokomentariše odluku DNP-a, pitali smo analitičara Aleksandra Ćukovića.
“Ovo je riječ o svojevrsnom koalicionom pritisku iznutra, taktičkom potezu koji ujedno predstavlja i značajan signal biračima da nijesu zaboravljene određene teme zbog kojih su ih glasali. To jest, signalizira se dosljednost prema sopstvenom biračkom tijelu, posebno u domenu identitetskih pitanja. Takođe, ovo je i test snage unutar same vlasti, u kojem DNP nastoji da vidi koliko su zaista potrebni Spajićevoj Vladi, ali i da provjeri limite do kojih se određena važna pitanja za DNP mogu progurati na agendu”, kaže Ćuković.
Predsjedništvo DNP-a zaključilo je da je njihova ponuda jasna i nepromjenjiva, te da su sada drugi na potezu.
Predrag Zečević, novinar i analitičar, u izjavi za Portal RTCG kaže da su zaključci Predsjedništva DNP-a, iako su na prvi pogled formulisani kao ultimativni, u suštini su politički mekši nego što se u javnosti očekivalo i ostavljaju realan prostor za kompromis između Vlade, koalicionih partnera i samog DNP-a.
“DNP je ovim zaključcima, prije svega, pokušao da reafirmiše svoj identitetski i programski profil, posebno nakon popisa stanovništva (jezik imao značajno mjesto) , ali bez neposrednog izlaska iz Vlade. Veoma je važno primijetiti da se insistiranje na ustavnim promjenama u vezi sa službenim jezikom, narodnom zastavom trobojkom i državljanstvom ne postavlja kao kratkoročni politički pritisak, već kao zahtjev za koalicionim konsenzusom, što implicitno znači da DNP razumije da ove teme ne mogu biti riješene jednostranim potezima”, ocjenjuje Zečević.
Posebno je, smatra on, indikativno što se u zaključcima ne insistira na rokovima, niti se traže momentalne odluke, već iniciranje procedura i dijaloga.
“To je jasan signal da DNP ne želi konfrontaciju po svaku cijenu, već prije svega političku vidljivost i potvrdu da su ta pitanja legitimna i hitna tema u okviru vladajuće većine. Podsjetiću da je PES do sada bio da se te teme tretiraju ne prije nego Crna Gora dobije poziv za EU. Što se tiče pitanja Zete i kolektora u Botunu, tu je poruka politički oštrija, jer se radi o direktnom razmimoilaženju sa lokalnom samoupravom i stanovništvom o temi koja ima snažan emotivni naboj, bez obzira što je svima jasno da, se kolektor mora graditi. Ipak, i tu se ostavlja prostor za nastavak razgovora, što znači da vrata kompromisu nijesu zatvorena, uprkos teškoj retorici”, kaže on.
Odgovor Vlade, smatra Zečević, neće biti odbijanje, već pokušaj da se proces definiše kroz institucionalne mehanizme, ekspertske komisije i dijalog, čime bi se sačuvala stabilnost parlamentarne većine.
“Premijer Spajić ima jak interes da izbjegne novu političku krizu, posebno u trenutku kada Vlada insistira na ekonomskoj stabilnosti i veoma izvjesnoj evropskoj agendi. U tom smislu, realnije je očekivati političko ‘hlađenje’ situacije i traženje rješenja, nego raspad koalicije. Zaključci DNP-a više djeluju kao poruka biračkom tijelu i koalicionim partnerima da stranka nije odustala od svojih identitetskih principa, nego kao najava brzog izlaska iz vlasti“, istakao je on.
Izvor: RCG/Portal RTCG
