Ivanović je u intervjuu Agenciji MINA poručio da završnica pregovora mora biti vođena disciplinovano, planski i bez zastoja.
On smatra da će Crna Gora do kraja kiparskog predsjedavanja imati dobar bilans zatvorenih poglavlja, ali i početak rada na ugovoru o pristupanju.
Prema riječima Ivanovića, zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja na samom početku godine nije samo simboličan napredak, već potvrda da reformski proces daje mjerljive rezultate i da EU prepoznaje ozbiljnost i kredibilitet politike.
– To je i znak da ćemo ove godine imati veći broj međuvladinih konferencija u odnosu na prethodni period i mislim da ćemo do kraja kiparskog predsjedavanja imati dobar bilans zatvorenih poglavlja, ali i početak rada na ugovoru o pristupanju – kazao je Ivanović.
On je dodao da su njegova očekivanja jednostavna – da se realizuje već zacrtani cilj i dogovoreni plan, a to je zatvaranje svih poglavlja i završetak tehničkog procesa pristupanja do kraja godine.
– Posebnu pažnju treba obratiti na poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i jačanje javne administracije i ekonomskih standarda, ali i zaštitu životne sredine, jer su to neka od najzahtjevnijih poglavlja – rekao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, argumenti za optimizam su jasni.
– Prvo, usvojili smo sveobuhvatan set reformskih zakona i strateških dokumenata koji direktno ispunjavaju obaveze iz pregovaračkog procesa. Drugo, administrativni kapaciteti državne uprave su značajno ojačani, a koordinacija među institucijama podignuta na viši nivo – naveo je Ivanović.
On je kazao da, takođe, postoji stabilna politička volja i jasan konsenzus da evropska integracija ostaje apsolutni spoljnopolitički prioritet države, kao i da imaju kontinuiranu i konstruktivnu saradnju sa Evropskom komisijom (EK) i državama članicama.
– Evropski put, međutim, nije samo tehnički proces zatvaranja poglavlja. To je suštinska transformacija društva – istakao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, svaka reforma koju sprovode znači efikasnije institucije, sigurnije pravosuđe, bolju zaštitu prava građana, povoljniji poslovni ambijent i veće ekonomske mogućnosti.
– Završnica pregovora mora biti vođena disciplinovano, planski i bez zastoja. Uvjeren sam da, uz ovakav tempo reformi i jasnu stratešku orijentaciju, Crna Gora ima realnu i dostižnu šansu da postane prva naredna članica EU – naglasio je Ivanović.
Odgovarajući na pitanje kada se može očekivati zatvaranje novih poglavlja i koliko bi ih Crna Gora mogla zatvoriti tokom kiparskog predsjedavanja Savjetom EU, on je kazao da ove godine očekuje učestalije međuvladine konferencije.
– I mislim da ćemo svi biti zadovoljni postignutim već na polovini godine, odnosno na kraju kiparskog predsjedavanja Savjetom EU, što će nas onda uvesti u završnu fazu pod irskim predsjedavanjem – naveo je Ivanović.
On je rekao da se ne bi bavio brojevima u ovom trenutku, jer to zavisi i od formalnih procedura i saglasnosti svih država članica.
– Ali ono što sa sigurnošću mogu reći jeste da smo uradili sve što je u nadležnosti Vlade Crne Gore da taj broj bude što veći. Naša dinamika rada jasno pokazuje da smo duboko zakoračili u fazu konkretnih rezultata i već ispunili značajan dio završnih mjerila u brojnim oblastima – naglasio je Ivanović.
On je ukazao na to da primjena reformi, a ne samo normativne promjene, predstavlja ključni kriterijum koji EK ocjenjuje.
– Kada država dokaže da je zakonodavstvo usklađeno sa pravnom tekovinom EU i da institucije imaju kapacitet da te standarde sprovode, EK daje pozitivnu ocjenu, nakon čega države članice donose konačnu odluku – kazao je Ivanović.
U tom smislu, kako je rekao, Crna Gora je danas administrativno, normativno i politički spremnija nego ikada ranije.
– Svakako nas očekuje najdinamičniji period ikad, kad je u pitanju evropska integracija i nužno je ponoviti da je za konačni uspjeh neophodno da se sve društvene i političke snage fokusiraju na konzistentan, predan i odgovoran rad u tom cilju, koji je zaista istorijski, kao što bi istorijski bio i neuspjeh, ukoliko se taj cilj ne dostigne – dodao je Ivanović.
On je poručio da vjeruje da su toga svi u Crnoj Gori svjesni.
– I da niko nije spreman da nosi trajni teret propuštanja šanse, koja nam se sada tako jasno, ali možda po posljednji put, ukazuje – naveo je Ivanović.
Odgovarajući na pitanje koliko je za evropsku agendu Crne Gore značajno to što je predsjednik države Jakov Milatović, ipak, proglasio 25 reformskih zakona koje je parlament usvojio u ponedjeljak, on je kazao da je riječ o sistemskim zakonima koji u potpunosti usklađuju crnogorsko zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i čine osnov za ispunjavanje završnih mjerila, od čega zavisi zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Ivanović je rekao da to dovoljno govori o značaju tih zakona i neophodnosti efikasnog rada Vlade i Skupštine, naročito imajući u vidu da se ušlo u završnu godinu pregovora, a da preduslov za zatvaranje poglavlja nije samo usvajanje reformi s naše strane, već i potvrda EK da su kriterijumi ispunjeni, što takođe iziskuje vrijeme.
– Smatram da je u osjetljivoj i završnoj fazi pregovora izuzetno važno da sve institucije djeluju koordinisano i u duhu zajedničke odgovornosti, jer svaki zastoj može uticati na dinamiku pregovora i percepciju naše pouzdanosti kod evropskih partnera – naveo je Ivanović, dodajući da evropski proces podrazumijeva sinhronizovan rad svih grana vlasti.
On je kazao da, ipak, činjenica da su zakoni na kraju proglašeni pokazuje da je državni i evropski interes prepoznat kao prioritet iznad svih drugih razmatranja.
– Za Vladu Crne Gore evropska agenda nije puko dnevnopolitičko pitanje, već razvojna strategija države. Dobro bi bilo da i ostali činioci vlasti, na različitim nivoima, to posmatraju na isti način – dodao je Ivanović.
Na pitanje da li je odlaganje usvajanja tih zakona moglo da utiče na dinamiku ispunjavanja obaveza iz procesa evropskih integracija, prolongiranje zatvaranja pregovaračkih poglavlja i ostvarenje cilja da Crna Gora do kraja godine zatvori sva poglavlja, on je odgovorio potvrdno.
– Svako odlaganje u usvajanju reformskih zakona imalo bi direktne i konkretne posljedice po dinamiku našeg pregovaračkog procesa sa EU. Proces pristupanja se zasniva na mjerljivim rezultatima i ispunjavanju precizno definisanih obaveza, ali i poštovanju dogovorenih rokova – rekao je Ivanović.
Kako je naveo, za svako pregovaračko poglavlje postoje jasna prelazna i završna mjerila, a njihovo ispunjenje podrazumijeva usvajanje i primjenu konkretnih zakonskih rješenja.
– Dakle, da smo dozvolili kašnjenje, to bi automatski značilo pomjeranje rokova, usporavanje pregovaračkog kalendara i odlaganje odluka EK i država članica o zatvaranju poglavlja. Takva situacija bi oslabila naš kredibilitet kao države kandidata, jer EU posebno cijeni pravovremenost, dosljednost i institucionalnu pouzdanost – kazao je Ivanović.
On je dodao da, takođe, treba imati u vidu da se evropski proces odvija u jasno definisanim vremenskim okvirima koji su vezani za rad EK i predsjedavanja Savjetom EU.
– Propuštanje jednog ciklusa znači čekanje narednog, što može dovesti i do višemjesečnih zastoja. Naš pristup je da evropsku integraciju vodimo planski, predvidivo i bez institucionalnih blokada. Smatram da je to jedini ozbiljan i odgovoran način vođenja državne politike – istakao je Ivanović.
Odgovarajući na pitanje da li evropske integracije mogu biti opravdanje za izostajanje adekvatne rasprave u parlamentu i usvajanje 25 zakona na dvije vanredne sjednice koje su trajale ukupno sat i po, on je kazao da evropska integracija ne smije biti izgovor za zaobilaženje demokratskih procedura, ali da ona istovremeno zahtijeva odgovornost i sposobnost institucija da djeluju pravovremeno kada su u pitanju strateški interesi države.
Ivanović je naglasio da se tu ne radi o zakonima koji su pripremani na brzinu ili bez stručne analize.
– Naprotiv, riječ je o propisima koji su mjesecima pripremani kroz intenzivan rad resornih ministarstava, ekspertskih timova, pravnih stručnjaka i u stalnoj komunikaciji sa EK. Ti zakoni su prošli detaljna usaglašavanja sa evropskim standardima i predstavljaju rezultat dugotrajnog i ozbiljnog procesa – kazao je Ivanović.
Parlamentarna procedura je, kako je rekao, završna faza tog rada.
– Sama dužina skupštinske sjednice ne odražava obim prethodno obavljenog posla, niti je mjerilo kvaliteta zakona. Suština je u sadržaju reformi i njihovom efektu, a ne u formalnom trajanju rasprave – poručio je Ivanović.
Kako je naveo, u situacijama kada postoje precizni rokovi u pregovaračkom procesu i kada je u pitanju ispunjavanje završnih mjerila za zatvaranje poglavlja, država mora pokazati institucionalnu operativnost.
– Sve reforme se sprovode u skladu sa Ustavom, zakonima i Poslovnikom Skupštine, uz puno poštovanje demokratskih standarda – kazao je Ivanović.
Cilj im je, kako je poručio, da proces bude i inkluzivan i efikasan.
– Dakle, ne radi se o izboru između demokratije i efikasnosti, jer je naš zadatak da obezbijedimo oboje. Upravo to smo i učinili, kvalitetne reforme donijete u zakonitoj proceduri, u rokovima koji omogućavaju nastavak evropskog napretka države – rekao je Ivanović.
Izvor: Pobjeda
