Prema dokumentaciji koju je više zaposlenih u toj kompaniji dostavilo našoj redakciji, stavljeni su na takozvanu „crnu listu“ bez ikakvog objašnjenja, što znači da ne mogu koristiti proizvode banke, podići kredit ili uzeti kreditne kartice.
Tvrde da su ranije kredite uzimali bez ikakvih problema, čak i pod povoljnijim uslovima u odnosu na ostale klijente banke, te da im nije jasno šta se u međuvremenu promijenilo, iako su mnogima od njih plate osjetno porasle.
Analizirajući dokumentaciju koja je dostavljena našoj redakciji, dolazimo do zaključka da su na „crnu listu“ automatski stavljeni svi oni koji su pokrenuli bilo kakav postupak pred nadležnim institucijama Crne Gore – zbog povrede radnih prava ili drugih poteza menadžmenta banke kojima nisu bili zadovoljni, a kojima je ugrožen njihov lični i profesionalni integritet.
Prema izjavama zaposlenih koji su se obratili našoj redakciji, osim gotovo svakodnevnih usmenih „preporuka“ od kolega bliskih menadžmentu da je bolje odustati od procesa protiv banke jer će u suprotnom biti surovo kažnjeni, premješteni na goru poziciju ili otpušteni, uslijedio je i novi vid kažnjavanja, za koji su slučajno saznali – kada je jedan kolega namjeravao da podigne stambeni kredit.
U namjeri da saznamo koji su kriterijumi na osnovu kojih se donosi odluka o tome koji će se zaposleni naći na crnoj listi, pisali smo predstavnicima menadžmenta CKB-a.
U odgovoru je navedeno da: „ograničenja u korišćenju bankarskih proizvoda, ukoliko postoje, ne predstavljaju sankciju, već su rezultat procjene rizika u konkretnim situacijama i primjenjuju se isključivo u skladu sa internim pravilima banke, važećim zakonima i dobrom praksom. Svaki slučaj se razmatra pojedinačno, uz odgovarajući nivo odlučivanja u skladu sa internim pravilima.“
Međutim, iako iz banke tvrde da se svaki slučaj razmatra pojedinačno, ostaje nejasno koji je bio osnov za pokretanje razmatranja, jer se većina onih koji su stavljeni na crnu listu nije zvanično obraćala za korišćenje usluga banke, već su od kolega koji su već tužili banku saznali da su na crnoj listi. To jasno upućuje na spornu činjenicu da je unaprijed odlučeno ko od zaposlenih neće moći da koristi usluge CKB-a.
Na dodatna pitanja koliko traje prosječna provjera jednog klijenta prije nego završi na „crnoj listi“ i da li je zaposlenima pismeno obrazloženo zašto su se našli na „crnoj listi“, nije stigao direktan odgovor.
Podsjećamo da Zakon o radu i Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuju svaki oblik odmazde prema zaposlenima koji koriste zakonom zagarantovana prava, uključujući pravo na sudsku zaštitu.
Slučaj CKB banke otvara šire pitanje: koliko su zaposleni u Crnoj Gori zaista slobodni da traže pravdu bez straha da će zbog toga trajno ugroziti svoju profesionalnu budućnost.
Odgovor na to pitanje tražićemo i u narednim istraživačkim tekstovima, u kojima ćete imati priliku da pročitate kako su pojedini članovi menadžmenta vršili pritisak na zaposlene, prijeteći otkazima i ugrožavanjem profesionalnog puta u ovoj kompaniji, ali i van nje.
Press
Ponedjeljak, 9 Februara 2026, 09:47, Autor članka PressNews
