Milatović je saopštio da izmjene Ustava vidi kao jedino održivo i trajno rješenje za regulisanje neradne nedjelje, ističući da bi se na taj način svi subjekti tretirali jednako.
„Ono što ću ja da uradim u ponedjeljak jeste da ću predložiti jedno trajno rješenje, a trajno rješenje ovdje za ovaj problem je izmjena Ustava. To vam je jedino rješenje koje apsolutno tretira sve na isti način i koje je održivo i trajno“, rekao je Milatović.
Pravnik Miloš Vukčević ocjenjuje da izmjena Ustava u ovom slučaju nije nemoguća, ali da nije ni opravdana. Kako ističe, Ustav je najviši pravni akt i mijenja se isključivo kada je riječ o strukturnim i suštinskim potrebama društva.
„Neradna nedjelja pripada oblasti rada i socijalne politike. Prije sam za to da se vrše izmjene zakona nego da se interveniše u Ustav. Izmjenama Ustava mora da prethodi ozbiljna javna rasprava i široki društveni konsenzus, jer se Ustav ne mijenja za jedan mandat, već za generacije“, kazao je Vukčević.
On dodaje da je riječ o pitanju koje treba urediti kroz zakonska rješenja, a ne ustavne norme.
„Ustavno pravo se vezuje za krupne promjene pravnog sistema, a ne za pojedinačna pitanja poput ovog“, smatra Vukčević.
Građani Podgorice imaju podijeljena mišljenja o eventualnom vraćanju radne nedjelje u trgovinama. Dok jedni smatraju da bi im to olakšalo svakodnevne obaveze, drugi ističu značaj slobodnog dana za zaposlene u trgovini.
O neradnoj nedjelji, odnosno izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini, raspravljaće se na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore zakazanoj za 16. februar.
Ustavni sud je na sjednici održanoj 28. januara ukinuo član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, ocijenivši ga neustavnim. Sud je zaključio da se tim članom krši sloboda preduzetništva, kao i ustavni princip jednakosti pred zakonom, jer je jednoj grupi trgovaca omogućeno da radi nedjeljom i tokom praznika, dok je drugoj to zabranjeno.
U obrazloženju odluke navodi se da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne i pravo na odmor isključivo nedjeljom.
Iz Ustavnog suda su podsjetili da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice, koji se, kada god je to moguće, poklapa sa tradicionalnim danom odmora, ali to ne mora nužno biti nedjelja, ukoliko priroda posla to ne dozvoljava.
Takođe je naglašeno da Zakon o radu zaposlenima garantuje jedan dan sedmičnog odmora, koji se može koristiti nedjeljom ili nekim drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da to pravo obezbijede i poštuju.
Sud je zaključio da zakonodavac nije uspostavio ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava različitih grupa preduzetnika, jer nije obrazložio razloge zbog kojih je jednim subjektima dozvoljen rad nedjeljom, a drugima zabranjen.
Kako su poručili iz Ustavnog suda, sloboda preduzetništva može se ograničiti isključivo iz razloga precizno propisanih Ustavom, te zakonodavac ne može samostalno uvoditi nova ograničenja bez jasno definisanog legitimnog cilja u javnom interesu.
Izvor: RTCG
