Dejan Abazović, IT stručnjak kazao je da bi ovu priliku trebalo iskoristiti da se građani digitalno opismene.
“Ovaj primjer bi mogao biti primjer dobrog i kvalitetnog magistarskog rada. Trebao bi biti tretiran ne samo kroz institucije sistema zadužene za bezbjednost, već i druge agencije i službe”, rekao je Abazović.
Abazović kaže da je ubijeđen da se u slučaju snimaka Miloša Medenice radi o deep fake hibridnoj manipulaciji.
“Jer je ta scenografija koja je napravljena zajedno sa tom režijom veoma interesantna, iz nje se može mnogo toga zaključiti”, kaže Abazović.
Dodaje da je na prvi pogleda, kao i kroz analize koje nije radio sa sertifikovanim alatima, došao do zaključka da je virtuelna inteligencija primijenjena na osnovu originalnog snimka.
“A dok do njega ne dođemo nećemo moći sa sigurnošću doći do odgovora na ovo pitanje”, istakao je Abazović.
On kaže da je velika vjerovatnoća da je neko sve ovo odradio na osnovu originalnog snimka, ili slike, ali vjerovatnije snimka.
“Napravljen je jedan snimak, i kasnije na njega, mijenjano što je trebalo da se mijenja”, istakao je Abazović.
Aleksandar Mastilović, stručnjak za telekomunikacije kaže da bi se uzdržao od baratanja procentima, ali po nekim stvarima možemo da naslutimo, da malo iskoristimo zdrav razum, da se radi o promjeni vještačke inteligencije, ili alatima gdje vi možete u mnogim alatima za komunikaciju da stavite masku preko lica.
“Potreban je jedan jedini originalni snimak lica, da izgenerišete jedan video”, rekao je Mastilović.
On je kazao da je druga varijanta da se iza lica koje se javilo u emisji Načisto na TV Vijesti u četvrtak, krilo drugo lice koje je moglo da se pokreće u uživo programu.
Pokušaj da prođe rukom kroz kosu itd. klasičan je primjer deep fake live prevare, kaže Abazović.
“Trebalo je da pređe preko očiju i preko usta”, istakao je Abazović.
Mastilović je istakao da je zadovoljan forenzičkom analizom predstavnika MUP-a.
Anđela Raičević, osnivačica VirtuGuardians, kompanije koja se bavi detekcijom deepfake sadržaja kazala je da bi bilo nezahvalno izaći u javnost sa dezinformacijama.
“Mi radimo na razvijanju softvera koji će u budućnosti raditi analizu deep fake sadržaja. Ne mogu sa sigurnosti garantovati da li je bio na onim video snimcima realan čovjek, ili neslana šala. Ne možemo ništa reći sa sigurnošću, jer je kvalitet video zapisa bio veoma loš. Ukoliko se radi o pravom snimku, koristili su se efekti koji su snizili kvalitet i otežali procjenu da li se radi o deep fake ili realnoj osobi. Neki prvi snimci koji su izašli, šira javnost, pa i mi shvatili smo da se radi o AI. Međutim, učestalost tih snimaka i kao i kasnije sve veća uvjerljivost, dovela je do nekih analiza koje su bacile sumnju da se radi o pravoj osobi na tim snimcima”, istakla je ona.
Pogledajte video:
Izvor: RTCG
