Sadržaj
Bratić je na toj funkciji bila nešto više od godinu – od prve post DPS-ovske Vlade izabrane 4. decembra 2020. do 4. februara 2022. godine, kada joj je izglasano nepovjerenje.
U prvoj polovini mandata smijenila je gotovo sve direktore škola u Crnoj Gori.
I dok su je iz opozicije optuživali za politički revanšizam, Bratić je razrješenja u prosvjeti pravdala depolitizacijom školstva, tvrdeći da je dio smijenjenih direktora zloupotrijebio obrazovne ustanove u političke svrhe.
“Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalno policijsko odjeljenje je, u Podgorici, lišilo slobode jedno lice, zbog postojanja osnova sumnje da je učinilo krivično djelo zloupotreba službenog položaja”, navodi se u jučerašnjem saopštenju.
Nakon saslušanja određeno joj je zadržavanje, a njen pravni zastupnik, advokat Mitar Šušić rekao je “Vijestima” da je Vesna Bratić negirala krivicu i saopštila da je direktore smjenjivala zakonito:
“Branila se isto kao što se branila država, da ih je smijenila po zakonu jer nisu ispunili svoje zakonske obaveze, zbog čega su i razriješeni”, kazao je Šušić.
Iz te institucije iz SDT-a još sredinom 2023. godine najavili su da će od Bratić tražiti informacije o smjenama direktora, istovremeno objašnjavajući da su dokumentaciju od Ministarstva već dobili.
Dvije godine kasnije – u aprilu 2025. godine, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović saopštila je pred poslanicima da je država zbog nezakonitih smjena direktora isplatila više od 400.000 eura.
Nezvanične informacije govore da je ta cifra sada veća…
Jakšić Stojanović rekla je da je do tada okončano 139 sporova i da su u svim slučajevima donijete pravosnažne presude kojima su rješenja Ministarstva iz 2021. poništena kao nezakonita.
“U vezi sa tužbama radi naknade materijalne štete, okončano je 38 postupaka pravosnažno. Ukupan iznos iznosi 392.312,33 eura. U 2023. isplaćeno je 119.325 eura, u 2024, 222.043 eura, a u ovoj godini 50.943,02 eura. Po osnovu nezakonitog razrješenja članova Etičkog komiteta iz budžeta je isplaćeno 106.000 eura. Svu evidenciju vodi Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore koji zastupa Ministarstvo”, kazala je Jakšić Stojanović.
Bivša ministarka kazala je ranije “Vijestima” da nema ništa protiv postupka koji je protiv nje pokrenuo Zaštitnik imovinsko-pravnih odnosa, ocjenjujući da se protiv nje godinama vodi politička hajka.
“I ne plašim se sudova ni tužilaca, radi se o ljudima koji samo rade svoj posao. Nemam straha od njihovog posla jer sam radila sve po zakonu. Mi smo, u stvari, na istom zadatku, a to je da utvrdimo krivca i tako će i biti”, istakla je ona.
Duplo negativno
Specijalni tužilac Vukas Radonjić, kazao je ranije “Vijestima” da su protiv bivše ministarke formirali predmet po prijavi nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO) i zbog duplo negativnog mišljenja Državne revizorske institucije (DRI) i mogućeg kršenja zakona u upravljanju budžetom od 219.193.714,26 eura u 2021. godini.
“NVO CGO tužilaštvu je podnijela krivičnu prijavu povodom izvještaja sa negativnim mišljenjem Državne revizorske institucije za 2021. godinu, o radu tadašnjeg Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Specijalna tužiteljka je podnijela pisani zahtjev Specijalnom policijskom odjeljenju, kojim je naloženo izuzimanje finansijske i druge dokumentacije i prikupljanje obavještenja u svojstvu građanina od bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta, državnog sekretara i drugih lica”, odgovorio je Radonjić “Vijestima”.
DRI je u septembru 2022. godine, dostavila Vrhovnom državnom tužilaštvu reviziju bivšeg ministarstva kojim je rukovodila Bratić, što su ovi proslijedili SDT-u. Istog mjeseca je i CGO podnio krivičnu prijavu.
Vrhovna državna revizija tada je identifikovala brojne nepravilnosti, a revizori su dali i 22 preporuke i to četiri na finansijsko izvještavanje i 18 na pravilnost poslovanja pravnim sljedbenicima ranijeg ministarstva – Ministarstvu prosvjete, Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu sporta i mladih i Ministarstvu nauke i tehnološkog razvoja.
Iz CGO su nedavno saopštili da SDT, nakon osam mjeseci od upućene krivične prijave protiv Bratićeve i odgovornih osoba u tom nekadašnjem ministarstvu, ne zna ni šta od dokumentacije posjeduje.
Partije je brane
Iz dijela propsrpskih partija stali su juče u odbranu Bratić, navodeći da je riječ o osobi koja je “dala najveći doprinos depolitizaciji” prosvjetnog sistema u Crnoj Gori.
Nova srpska demokratija izrazila je solidarnost sa nekadašnjom ministarkom, konstatujući da se tužilaštvo obračunava sa njom umjesto sa nagomilanim kriminalnim radnjama bivšeg režima…
“Mnoge instance treba dobro da se zamisle kakvu poruku u ovom trenutku, kada su oči cijele javnosti Crne Gore uprte u bezbjednosni sektor, šalju privođenjem jednog doktora nauka i profesora, kao da je u pitanju najokoreliji kriminalac, samo zbog toga što je na svoja pleća preuzela borbu da očisti sistem koji obrazuje i školuje našu mladost od političke indoktrinacije i daljeg propadanja”, objavili su iz stranke Andrije Mandića na Fejsbuku.
Rekli su da su uvijek bili i da će biti za to da svako treba da bude dostupan pravu i pravdi:
“Ali, neka građani sude zašto se baš danas privodi Vesna Bratić, dok vrhuška kriminalne hobotnice i dalje bezbrižno šeta ulicama Crne Gore, a neki i izvan nje”.
I iz Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, ocijenili su da je jedini grijeh uhapšene “to što je imala hrabrosti da razbije duboko ukorijenjenu hobotnicu Demokratske partije socijalista u Ministarstvu prosvjete i kulture”.
“I da započne demontažu sistema koji je decenijama zloupotrebljavao institucije. Ako je to razlog za njeno hapšenje, onda bi, po istoj logici, trebalo uhapsiti i sve građane koji su 30. avgusta 2020. godine glasali za promjene, za slobodu i za raskid sa tridesetogodišnjom vladavinom nepravde, korupcije i kriminala”.
Oni su pozvali tužilaštvo “da konačno počne da radi svoj posao u interesu pravde i građana”, tako što bi za početak pozvali na informativni razgovor Mila Đukanovića i članove njegove familije, kao i sve oko njega koji su punih 30 godina pljačkali i pustošili Crnu Goru..
“Vesna Bratić je na zahtjev tužioca Jovana Vukotića, zadržana u pritvoru 72 sata. Tako smo doživjeli da univerzitetska profesorica Vesna Bratić, zbog navodne mogućnosti bjekstva i uticaja na svjedoke, bude sprovedena u betonjerku, dok Vesna Medenica skija u Kolašinu Nesrećna je zemlja u kojoj se dešavaju ovakve stvari, sramota je to za novu vlast, šta god to više značilo”, istakao je lider Ujedinjene Goran Danilović.
Sud: Nije postupala sa namjerom ili nepažnjom
Osnovni sud u Podgorici u decembru je odbio tužbeni zahtjev države u regresnoj parnici protiv Vesne Bratić, kojom je traženo da nadoknadi oko 15.281 eura sa zakonskom zateznom kamatom na ime troškova parničnih postupaka.
Riječ je o iznosu koji je država isplatila nakon što su razriješeni direktori obrazovnih ustanova pokrenuli sporove i u njima uspjeli.
U julu prošle godine, iz kancelarije Zaštitnika kazali su “Vijestima” da je to prva regresna tužba protiv Vesne Bratić, a u koju je uključeno oko 30 bivših direktora škola.
Taj sud je ocijenio da nije dokazano da je Bratić postupala sa namjerom ili krajnjom nepažnjom, kao i da ne postoji uzročno-posljedična veza između njenih odluka o razrješenju i troškova koje je država snosila.
U obrazloženju piše da se potraživana šteta odnosi isključivo na troškove sudskih postupaka, a ne na eventualne izgubljene zarade direktora, te da Bratić nije bila stranka u tim parnicama, niti je mogla uticati na njihovo vođenje i visinu troškova.
Državu je zastupao Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, koji je na tu presudu izjavio žalbu Višem sudu i zatražio njeno ukidanje.
U žalbi se navodi da je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio materijalno pravo, te da su masovna i tipska rješenja o razrješenju, potpisana istog dana, ukazivala najmanje na krajnju nepažnju.
Posebno se ističe da se među 29 rješenja našlo i ono koje se odnosilo na preminulog direktora, što, kako se navodi, dovodi u pitanje zaključak o postupanju sa dužnom pažnjom.
Zastupnik države Aleksandar Veljović u žalbi je naveo da su sudski sporovi i troškovi bili neposredna i predvidiva posljedica takvih odluka, kao i da je osnovni uzrok štete bilo nezakonito razrješenje, zbog čega je tražio da Viši sud ukine presudu i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
Izvor: Vijesti
