Sadržaj
Jedan od predlagača Miloš Pižurica (PES) kazao je da je parlament saslušao glas građana koji su većinski željeli da se izglasa ovaj zakon, ocjenjujući da su poslali dobru poruku iz Skupštine.
– I ako neko pokrene inicijativu za ocjenu ustavnosti ovog zakona, treba da zna da je ovo jedinstvo u parlamentu koje je proizašlo iz volje građana Crne Gore, ono što nosioci suvereniteta ove zemlje žele, a što su poslanici uradili – kazao je Pižurica.
Posljedice
Tokom rasprave je ukazao da se često manipulisalo time da je radna nedjelja bitna za crnogorsku ekonomiju, iako ne postoje studije uticaja niti na turističku sezonu, niti ekonomiju u cjelini. Smatra da bi vraćanje radne nedjelje u trgovinama moglo dovesti do povećanja cijena, uvoza radne snage i u krajnjem povećanja cijena stanova.
Iako je i DPS podržao da nedjelja ostane neradna, Nikola Rakočević (DPS) je ocijenio da se privreda ipak mora staviti u fokus.
– I subota i nedjelja bi mogle biti neradne, što se tiče privrede, ali ako se prvo riješe suštinska ekonomska pitanja. Povećali ste sve poreze, naknade, akcize i takse i učinili poslovni ambijent nepodnošljivim i nepredvidivim, jer privrednici nikad ne znaju kada će Vlada pripremiti novi namet – kazao je Rakočević.
Jelena Božović (NSD) je ocijenila da to što su trgovci protekle nedjelje mogli raditi, a nijesu pokazuje da su i sami poslodavci prepoznali potrebu zaposlenih za danom odmora, ali i značaj stabilnog i održivog sistema rada.
– To nam dodatno učvršćuje stav da podržimo ovaj zakon. Ovo pravo mora ostati trajno zaštićeno u interesu radnika, porodice i društva u cjelini – kazala je Božović.
Zrelost društva
Ilir Čapuni (Albanska alijansa) ovo vidi kao test zrelosti društva, poslodavaca i radnika, ocjenjujući da to što u Ulcinju i cijeloj Crnoj Gori u nedjelju nije radila nijedna radnja pokazuje visok stepen odgovornosti i međusobnog razumijevanja. Ipak smatra da je potrebno sprovesti širi dijalog kako bi se našlo rješenje koje će zadovoljiti i pravo na odmor, ali i na rad. Do tada, kako je dodao, podržava ovaj zakon.
Nikola Zirojević (SD) je kritikovao parlamentarnu većinu što se uopšte došlo u ovu situaciju, imajući u vidu da je bilo izvjesno da će Ustavni sud ukinuti odredbu zakona još prije sedam-osam mjeseci. Vasilije Čarapić (PES) je kazao da su ih iz Ustavnog suda pozvali da uvedu neku varijantu radne nedjelje kako član zakona ne bi pao na sudu.
– Mi to nijesmo htjeli da uradimo, a to nije bilo neodgovorno, već odgovorno prema zaposlenima, jer nijesmo htjeli da spuštamo minimum prava koji smo smatrali da treba da imaju, bez obzira na odluku Ustavnog suda – kazao je Čarapić.
Darko Dragović (PES) je problematizovao odluku Ustavnog suda navodeći da u njoj nema pomena ni radnika, ni zaposlenih niti socijalnih prava i pravde.
– Proizilazi da je Ustavnom sudu sloboda preduzetništva bitnija od prava zaposlenih i svih drugih socijalnih prava koja tangiraju zaposlene u trgovini. To je neprihvatljivo. Smatram da sud treba da vodi računa o slobodi preduzetništva, ali ne nauštrb radničkih prava na plaćeni odmor i slobodnu nedjelju – kazao je Dragović, dodajući da sloboda preduzetništva nije ugrožena jednim neradnim danom.
Miloš Konatar (URA) je kazao da je ovo garant da radnici u trgovinama sigurno imaju jedan neradni dan, jer to žele i zaposleni i većina poslodavaca.
– Ovaj zakon je posljedica velikog nepovjerenja između zaposlenih i institucija, odnosno države, jer zaposleni u ovom trenutku sa pravom ne vjeruju da će ih sistem zaštititi ako dođe do kršenja njihovih prava – kazao je Konatar.
Veliko je nepovjerenje, dodao je, i između zaposlenih i pojedinih poslodavaca, ali i poslodavaca i države, koja im ne obezbjeđuje stabilan i predvidiv poslovni ambijent.
Pokrenuće inicijativu za ograničavanje artikala na pumpama
Izmjenama Zakona o kojem se juče raspravljalo, među izuzecima su, kao i ranije, ostale benzinske pumpe sa, kako se navodi, pratećim sadržajem.
To je bilo prihvatljivo za predstavnika naftnih kompanija Draška Strikovića koji je ranije tražio da prisustvuje sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet kada je bilo govora da se prodaja na pumpama ograniči samo na osnovnu djelatnost.
Ipak poslanik Miloš Pižurica (PES) je najavio da će pokrenuti inicijativu da se ograniči broj artikala koji će se moći prodavati na pumpama. Kazao je da je sada veliki broj neadekvatnih proizvoda na pumpama, počevši od svježe hrane, mliječnih proizvoda, preko voća i povrća i ostalih kućnih potrepština.
– Vjerujem da ćemo ići u tom pravcu, da li kroz zakon ili prijedlog Vladi da upotpuni uredbu, uskoro ćemo vidjeti – kazao je Pižurica.
Izvor: Pobjeda
