FAZ piše da je Vučić takvu spremnost izrazio u izjavi za taj dnevnik u ponedjeljak. Vučić je za FAZ rekao da je „za Srbiju prihvatljivo članstvo bez prava veta“.
„Najvažniji aspekt za nas su zajedničko tržište i slobodan protok robe, ljudi i kapitala“, i to su „centralne vrijednosti koje želimo da ostvarimo članstvom u EU“, rekao je Vučić.
Njemački dnevnik piše da je to još prije Vučića, u januaru, učinio i albanski premijer Edi Rama. „Uvedite nas u Evropu i spreman sam da potpišem sporazum u kojem se jasno utvrđuje da ne želimo da imamo pravo veta“, rekao je tada Rama.
FAZ piše da druge zemlje kandidati, na primjer Crna Gora, u ovom trenutku odlučno odbacuju takav model, barem javno.
Dnevnik u komentaru pod naslovom „Najvažnije je ući u klub“, podsjeća da se u politici proširenja EU kao najveći problemi nameću upravo pravo veta i funkcionalnost buduće Unije, pošto je njena sposobnost djelovanja već sada „svako malo ograničena zbog prava veta, često iz Budimpešte, malo iz Bratislave ili Nikozije ili drugih glavnih gradova“.
„Zamislimo EU u kojoj bi još i Kišinjev, Kijev, Tirana ili Podgorica, imali mogućnost blokade, o Beogradu, Sarajevu ili Tbilisiju da i ne govorimo. Nova Mađarska vreba na sve strane. Ako ne danas, onda sjutra ili prekosjutra. Kako EU može da izađe u susret geopolitičkoj nužnosti (proširenja), a da ipak ostane sposobna da djeluje?“, piše FAZ.
Šef odbora za pitanja EU u njemačkom Bundestagu Anton Hofrajter izjavio je za FAZ da uprkos javnom protivljenju pojedinih kandidata ideji uskraćivanja prava veta, kao što je slučaj sa Crnom Gorom, iza kulisa stvari nisu tako jednoznačne“.
Hofrajter je rekao da je iz zemalja Zapadnog Balkana dobijao signale koji takvu inicijativu ocjenjuju kao konstruktivnu i realističnu. „Ima nekoliko vlada koje to prema javnosti odbacuju sa gnušanjem i negodovanjem. U četiri oka to je drugačije“, rekao je poslanik njemačkih Zelenih.
Ujedno je pojasnio da ne vjeruje u ideje da članstvo bez prava veta bude oročeno, i da misli da takvo rješenje treba da traje sve do uspješne reforme EU, „za koju, ruku na srce, niko ne zna da li će se ikada i dogoditi“.
To krije opasnost da u EU bude vječito zemalja bez prava veta, ali „alternativa je da te zemlje nikada ne postanu člance EU, ili da se nađu neka druga polurešenja koja bi značila da imaju još manji uticaj“.
Iako su u njemačkom ministarstvu spoljnih poslova na pitanje FAZ ukazali na član 4. osnivačkih ugovora EU koji predviđaju ravnopravnost svih članica, uključujući i pravo veta, Hofrajter je rekao da su pravnici potvrdili da rješenje bez prava veta ne bi zahtijevalo izmjenu osnivačkih ugovora zato što je proširenje samo po sebi izmjena ugovora“ pa se „odricanje od prava veta može unijeti u ugovor o pristupanju“.
Otvoren za takvo rješenje je i spoljnopolitički stručnjak i poslanik socijaldemokratske SPD Adis Ahmetović. On je za FAZ rekao da su potrebni pragmatizami kreativnost da bi šest zemalja Zapadnog Balkana bilo primljeno u EU i da bi „odricanje od prava veta mogao da bude kompromis“ koji bi to ubrzao.
Istovremeno, najnovije izjave Jensa Špana, šefa najveće nemačke poslaničke grupe koju čine demohrišćanske partije CDU i CSU, ukazuju da kod demohrišćana postoji rezerva prema proširenju kao takvom, bilo ono bez, ili sa pravom veta, piše FAZ.
Skeptična je, piše dnevnik, i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja je za FAZ rekla da „ugovori EU ne predviđaju nikakvo članstvo drugog reda“.
Ipak, Hofrajter je ocijenio i da javno protivljenje pojedinih kandidata uskraćivanju prava veta u slučaju realne perspektive ulaska u EU ne bi postojalo.
„Volio bih da vidim državu kojoj bi bio ponuđen pristupni ugovor zreo za potpisivanje sa svim džinovskim prednostima članstva, uz jedno jedino ograničenje, i koja bi to odbila“, rekao je Hofrajter.
To rješenje, prema njegovim riječima, nije lijepo, jer bi u tom slučaju zaista postojale članice prvog i drugog reda, „ali je situacija takva kakva jeste“.
„Jedan od najvažnijih uzroka velike rezervisanosti prema proširenju, posebno u Francuskoj i Holandiji, uvijek je bio argument da nisu potrebni novi ‘igrači’ sa pravom veta.
„Ima i drugih argumenata, ali u osnovi se uvijek radi o vetu“, rekao je Hofrajter, dodajući da sve dok to pravo veta postoji, ne postoji šansa proširenja EU.
Izvor: Danas/Agencije
