Vlada Crne Gore utvrdila je predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu po kojem se uvodi kupovna moć kao dodatni kriterijum za određivanje minimalne zarade, a posebna novina je i da će očevi imati pravo na 10 dana odsustva nakon rođenja djeteta. Takođe, prema riječima ministarke Naide Nišić, zakon će propisivati fleksibilnije radno vrijeme i rad van prostorija poslodavca, a poslodavci sa više od 100 zaposlenih imaće obavezu da dostavljaju izvještaje o razlikama u zaradama između žena i muškaraca.
„Crna Gora dobija Zakon o radu koji donose konkretne promjene u život zaposlenih ljudi – više balansa između posla i porodice, više transparentnosti u zaradama i više sigurnosti na radnom mjestu. Ove izmjene su dio usklađivanja sa pravnim tekovinama Evropske unije u okviru Poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, kao i sa međunarodnim konvencijama koje je Crna Gora ratifikovala“, saopšteno je iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Kako objašnjavaju, suština ovih izmjena je jednostavna: zakon koji jača položaj zaposlenog i uvodi jasnija i pravednija pravila na tržištu rada.
Očevi dobijaju 10 dana odsustva nakon rođenja djeteta
Po prvi put, očevi će imati pravo na 10 radnih dana odsustva zbog rođenja djeteta. Cilj je ravnopravnija podjela brige o djeci i jača povezanost očeva sa novorođenčetom.
Dva mjeseca roditeljskog odsustva koja se ne mogu prenijeti
Roditeljsko odsustvo uključivaće najmanje dva mjeseca koja jedan roditelj ne može prenijeti na drugog. Time se podstiču očevi da koriste ovo pravo, a majkama se olakšava povratak na tržište rada.
Fleksibilnije radno vrijeme i rad van prostorija poslodavca
Roditelji i pružaoci njege imaće pravo da zatraže:
fleksibilno radno vrijeme,
smanjenje broja radnih sati,
rad van prostorija poslodavca (uključujući rad uz upotrebu informacione tehnologije).
Rad van prostorija poslodavca biće dobrovoljan i zaposleni koji ga ne prihvati neće trpjeti nikakve posljedice. Posebno se uređuje i zaštita tih zaposlenih kroz inspekcijski nadzor.
Transparentne zarade – više jasnoće, manje prostora za diskriminaciju
Kandidati za posao imaće pravo da znaju početnu zaradu ili raspon zarade prije nego prihvate posao.
Poslodavac više neće moći da pita kandidata koliku je platu imao kod prethodnog poslodavca.
Zaposleni neće trpjeti posljedice ako otkriju podatke o svojoj zaradi.
Zaposleni će imati pravo da traže podatke o:
prosječnoj bruto zaradi u prethodnoj godini i
prosjek zarada zaposlenih za rad iste vrijednosti.
Ako postoji diskriminacija, zaposleni imaju pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete, a teret dokazivanja biće na poslodavcu.
Razlika u platama između žena i muškaraca pod lupom
Poslodavci sa više od 100 zaposlenih imaće obavezu da dostavljaju izvještaje o razlikama u zaradama između žena i muškaraca.
Sastavni dio izvještaja biće i razlike u zaradi na osnovu pola prema kategorijama zaposlenih, razvrstane prema osnovnoj zaradi, uvećanju zarade, odnosno dodatku na zaradu ili varijabilnom dijelu zarade, u skladu sa zakonom, izraženo u procentima.
Podatke koje sadrži izvještaj potvrđuje nadležni organ poslodavca, nakon konsultovanja sa sindikatom.
Ako razlika bude veća od 5% i ne može se opravdati objektivnim i rodno neutralnim kriterijumima – moraće da se preduzmu mjere.
Nazivi radnih mjesta u oglasima moraće biti rodno neutralni.
Jednaka prava – bez barijera
Uvodi se obaveza poslodavcima da vode posebnu evidenciju o zaposlenim osobama sa invaliditetom i da ih informišu o zaradi na pristupačan način.
Minimalna zarada
Uvodi se kupovna moć kao dodatni kriterijum za određivanje minimalne zarade.
Minimalna zarada će se utvrđivati za period od dvije godine.
Jačanje socijalnog dijaloga
Zaposleni će biti informisani i konsultovani o važnim odlukama koje utiču na njih – reorganizacijama, promjenama broja zaposlenih i drugim značajnim organizacionim promjenama.
Time se jača sigurnost zaposlenih i stabilnost radnih odnosa.
„Ovim izmjenama Zakona o radu želimo da pošaljemo jasnu poruku – zaposleni u Crnoj Gori mora imati dostojanstvo, sigurnost i pravo na ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Jačamo transparentnost, štitimo pravo na jednaku zaradu i stvaramo uslove da porodica i posao više ne budu suprotstavljene strane, već dio iste, zdrave društvene ravnoteže“, ministarka Naida Nišić.
