Zamjenik predsjednika novoformiranog Anketnog odbora Dejan Đurović očekuje da će predsjednik ovog tijela, lider URA Dritan Abazović, uskoro zakazati prvu sjednicu.
Đurović navodi da će tužioci imati dosta koristi od budućeg rada ovog odbora.
“Mislim da će ovo pomoći i tužilaštvu i organima koji bi trebalo da se bave ovim slučajem značajno. Dakle, kada oni koji mogu da kažu nešto po tom pitanju budu saslušani na Anketnom odboru. Vjerujem da će se na kraju rada ovog Anketnog odbora izaći na jednu zelenu granu i da ćemo ipak riješiti neka pitanja i neke nedoumice kada je u pitanju vrlo problematičan slučaj izgradnje vjetroelektrane Možura i, nažalost, jedan smrtni slučaj poznate novinarke, sa kojim je javnost u potpunosti upoznata“, rekao je Đurović.
Direktorka Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović ističe kako podržava formiranje novog odbora, ali očekuje i konkretne rezultate.
“Anketni odbor je svakako prilika da se ovdje u Crnoj Gori raspravlja o ovome, jer je dobar dio dokaza upravo ovdje. Sad ćemo vidjeti šta će biti epilog. Znamo da anketni odbori mogu da doprinesu u smislu boljeg razjašnjavanja stvari, ali je ipak stvar tužilaštva da li će se baviti tim slučajem ili ne. Mi u javnosti nemamo dovoljno informacija kada su u pitanju neke ranije najave bavljenja tim koruptivnim poslom od strane našeg tužilaštva, a znamo da su dokazi u našoj zemlji i bilo bi vrlo poražavajuće za ukupnu crnogorsku javnost ukoliko bi taj korupcionaški slučaj u Crnoj Gori ostao bez ikakvog epiloga“, kazala je Mrdović.
Pravnik Veselin Radulović izjavio je da nema posebna očekivanja od novog Anketnog odbora za Možuru, te da je u pitanju politička kalkulacija.
“Bilo koji anketni odbor, formiran povodom bilo kojeg događaja, nije donio u praksi neke kvalitetne, konkretne rezultate, nije dao odgovore ni na jedno pitanje koje je eventualno bilo sporno. Negdje je možda to logično očekivati kada vidimo sposobnost i stručnost poslanika, odnosno ljudi koji su članovi tog Anketnog odbora. Oni su uvijek bili isključivo sredstvo za jednu vrstu političke promocije i pokušaje sticanja partijskih političkih poena i ubijeđen sam da je to slučaj i sada. Dakle, ne vjerujem da se tu bilo šta promijenilo“, rekao je Radulović.
Osim Abazovića i Đurovića, članovi ovog odbora biće Vasilije Čarapić iz PES-a, Duško Stjepović iz Demokratske Crne Gore, Slađana Kaluđerović iz SNP-a, Nikola Camaj iz Albanskog foruma i Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika.
Razlozi otvaranja parlamentarne istrage i obrazovanja Odbora sadržani su u činjenici da se radi o velikoj međunarodnoj korupcionaškoj aferi čiji kraci vode do Crne Gore i posla u vezi sa davanjem u zakup, izgradnjom i radom vjetroelektrane na Možuri.
Po podacima koji su bili dostupni može se zaključiti da se u Crnoj Gori nalaze veoma važni dokazi o postojanju višemilionske korupcije u projektu koji će državu, dodatno, kroz ugovor o subvencionisanoj struji za 12 godina, koštati 115 miliona eura. Kompanija „Mozura Wind Park”, koja upravlja kontroverznim projektom vjetroelektrana na brdu Možura između Bara i Ulcinja, godinama posluje preko Prve banke, u kojoj je pojedinačno najveći akcionar Aco Đukanović, brat ranijeg predsjednika države Mila Đukanovića.
Iz URA su ranije kazali da su aktivnosti vezane za „Možuru“ završene 2015. godine zbog čega postoji opasnost od zastare, jer je prošlo 10 godina.
“Vjetroelektrana Možura kod Ulcinja, čija je vrijednost oko 90 miliona eura, puštena je u rad u novembru 2019. godine tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS). Investiciju je realizovala malteška državna kompanija Enemalta i kompanija Malta Montenegro Wind Park, a glavni izvođač radova bila je kineska kompanija Shangai Electric Power Engineering. Ugovorom o zakupu zemljišta, vjetroelektrana treba da pređe u vlasništvo Crne Gore 2035. godine“, kazali su iz URA.
Dodali su da je projekat započet 2010. godine kada je konzorcijum španske firme Fersa Energías Renovables i crnogorske kompanije Čelebić sklopio ugovor s crnogorskom Vladom.
“Fersa i Čelebić prodali su udio firmi Cifidex Ltd, registrovanoj na Sejšelima, po znatno nižoj cijeni od one za koju je taj udio nekoliko mjeseci kasnije preprodat malteškoj državnoj energetskoj kompaniji Enemalta. Cifidex je finansiran od strane of-šor firme 17 Black, koju kontroliše malteški biznismen koji je dovođen u vezu i sa organizacijom ubistva novinarke na Malti Dafne Karuana Galicije koja je istraživala taj posao“, navode oni.
Izvor: RTCG
