On je rekao da je potvrđeno da su predlozi zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i amandmani, usaglašavani.
Ponovio je da je jasno kazao da bez usvajanja zakona o unutrašnjim poslovima nema zatvranja poglavlja 23 i 24, navodeći da bez toga nema stvaranje zakonskih pretpostavki da se sa IV stepenom stručne spreme (srednja škola) može zasnovati radni odnos u policiji.
„Naša obaveza je da samo u graničnoj policiji obezbijedimo 1.900 policijskih službenika. Danas ih imamo svega 900, od kojih će čak 600 ispuniti uslove za penziju u narednih 18 mjeseci. Svakome je jasno da to nije moguće sprovesti sa važećim zakonom koji propisuje da se radni odnos u policiji može zasnovati isključivo sa višom i visokom stručnom spremom“, rekao je on.
Pitao je „kome smeta zakon koji kida poslednje krake švercerskog i policijskog kartela i kome smeta zakon koji će pomoći časnim policajcima“.
„Kome smeta zakon koji omogućava da u svakom naselju, svakom kvartu, svakom školskom dvorištu imamo policajca“, pitao je on.
Rekao je da je jasno kome smeta takav zakon.
Direktor Uprave policije (UP) Lazar Šćepanović kazao je da je osnov za donošenje zakona sadržan u Ustavu Crne Gore.
Istakao je da je cilj zakona da se ojača kapacitet UP.
„Imperativno je da ojačamo profesionalni i lični integritet“, kazao je on, dodajući da građani imaju pravo, a da je država dužna da im omogući da policajci budu politički i ideološki neutralni i nepristrasni.
Dodao je da određene interesne grupe i pojedinci problematizuju određene odredbe – o disciplinskim postupcima i bezbjednosne smetnje za dalji rad u policijsko zvanje.
Šcepanović je kazao da je 50 policajaca, od kojih se samo jedan tereti za 29 krivičnih djela iz oblasti teškog i organizovanog kriminala, evidentirano u Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA), te da bi usvajanje zakona pomoglo da oni prestanu da primaju platu iz državnog budžeta.
Tvrdi i da sistem moraju zaštititi od infiltracije organizovanog kriminala.
Konferencija za medije organizovana je nakon što su iz Delegacije EU u Podgorici juče medijima rekli da završna mjerila za Poglavlje 24 (pravda, sloboda, bezbjednost) ne zahtijevaju od Crne Gore da mijenja Zakon o unutrašnjim poslovima niti Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
“Evropska komisija je konsultovana o oba nacrta zakona i njena procjena je da odredbe o zaštiti podataka u oba zakona još uvijek nijesu usklađene sa pravnom tekovinom EU, naročito sa Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Direktivom o sprovođenju zakona (LED)”, kazali su.
Delegacija je ukazala na dvije mogućnosti – ili da se odredbe usklade sa pravnom tekovinom EU prije usvajanja zakona, ili da zakon usvoji, a odredbe usklade prije zatvaranja pristupnih pregovora.
Poručuju da će Evropska komisija pažljivo pratiti primjenu zakona i “posebno očekuje od nadležnih organa da sprovode zapošljavanje u policiji zasnovano na zaslugama i uspostave odgovarajuće proceduralne garancije”.
Takođe, kako navode, EK očekuje da Crna Gora obezbijedi da svako razrješenje bude zasnovano na opravdanim razlozima i da lica na koja se odnosi imaju pun pristup pravnim sredstvima.
Izvor: Vijesti
