Kako se navodi u saopštenju Ministarstva evropskog razvoja, istaknuto je da bi uvođenje femicida doprinijelo izricanju strožih kazni za najteže oblike nasilja nad ženama, ali i imalo snažan preventivni efekat, djelujući odvraćajuće na potencijalne počinioce.
Panel „Borba protiv femicida: zakonski okvir i praksa EU država” su organizovali Ministarstvo evropskih poslova, u saradnji sa nevladinom organizacijom „Centar za ženska prava“.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević poručila je da bez stvarne zaštite žena nije moguće govoriti o snažnoj državi i punoj primjeni principa vladavine prava.
„Moramo voditi računa da sve što radimo kao institucije bude usmjereno na to da žrtvama olakšamo put do zaštite i podrške sistema. U takvim situacijama država mora pokazati najveću odgovornost i spremnost da reaguje“, kazala je Gorčević.
Naglasila je da borba protiv rodno zasnovanog nasilja zahtijeva koordinisano djelovanje svih institucija.
„Institucije moraju djelovati zajedno, ne samo kroz izmjene zakona i sankcionisanje nasilja, već i kroz izgradnju sistema koji će na vrijeme prepoznati problem i pružiti punu zaštitu žrtvama“, poručila je Gorčević.
Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je Crna Gora na korak od uvođenja femicida u Krivični zakonik i da se trenutno čeka mišljenje Evropske komisije na predložene izmjene.
„Čekamo mišljenje Evropske komisije i vjerujem da je pitanje dana kada ćemo ga dobiti. Nakon toga ćemo bez odlaganja pokrenuti dalju proceduru kako bi izmjene zakona što prije bile upućene Skupštini“, rekao je Božović.
On je naglasio da sama sankcija nije dovoljna.
„Femicid je samo vrh ledenog brijega. Sankcija dolazi tek kada se desi najteži ishod, a naš cilj je da reagujemo mnogo ranije, da zaštitimo žrtvu na vrijeme i da mijenjamo društvene obrasce koji normalizuju nasilje“, poručio je Božović.
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore Jelenka Andrić poručila je da nasilje prema ženama ne smije biti privatna stvar, niti se može opravdati bilo kakvim izgovorima.
„Femicidu gotovo uvijek prethodi nasilje nad ženama. Ako moramo reagovati tek kada dođe do najtežeg ishoda, tada je već kasno“, kazala je Andrić.
Ona je naglasila i značaj saradnje institucija i civilnog sektora u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.
„Gotovo svaka žena je u nekom trenutku doživjela neki oblik nasilja, iako mnoge to nikada nijesu prijavile. Zato je potrebna snažna sinergija institucija i nevladinog sektora, uz jasnu poruku da bez odlučnog razdvajanja žrtve i nasilnika nema stvarnog napretka“, poručila je Andrić.
Ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Nj.E. Andreina Marsella, podijelila je iskustvo Italije, koja je nedavno u svoj pravni sistem uvela femicid kao otežavajuću okolnost u slučajevima ubistva.
Naglasila je da nasilje nad ženama predstavlja društveni i institucionalni problem koji zahtijeva sistemski odgovor.
„Zakon je važan, ali sam po sebi nije dovoljan. Neophodan je holistički pristup koji se usmjerava i na prevenciju. Takođe je važno reagovati na slučajeve nasilja i, u tom smislu, ključno je da žrtve budu zaštićene kako bi im bilo lakše da prijave svoje napadače“, izjavila je ambasadorka Marsella.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević ukazala je na potrebu snažnije sistemske podrške žrtvama i njihovim porodicama.
„U našem društvu najnevidljivije žrtve nasilja često su djeca. Zato smo kroz izmjene Krivičnog zakonika tražili institucionalnu i sistemsku podršku za djecu žrtava femicida, uključujući podršku u obrazovanju i stanovanju“, kazala je Raičević.
Ona je naglasila da se borba protiv nasilja nad ženama ne može svesti samo na zakonske mehanizme.
„Ne možemo se oslanjati samo na zakonski okvir, moramo mijenjati stavove i kulturne obrasce koji normalizuju nasilje. Veće učešće žena u politici doprinosi tome da se o ovim problemima govori glasnije i da se šalju jasne poruke društvu“, poručila je Raičević.
-Panel je realizovan u okviru projekta EU4ME koji finansira Evropska unija – saopšteno je iz MEP.
