“Ove rezerve su formirane od septembra prošle godine i predstavljaju 40 odsto ukupne zakonske obaveze, u skladu sa Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima. Ukupna obaveza iznosi 112.340 metričkih tona, što odgovara 90 dana neto uvoza, u skladu sa evropskim standardima”, kazali su iz tog resora.
Ističu da su tvrdnje u pojedinim medijima kako država „nema nijedan litar rezervi“potpuno netačne i predstavljaju svjesno i grubo obmanjivanje javnosti.
“U posljednjih nekoliko dana mogli smo svjedočiti brojnim komentarima „ad hoc analitičara“, političara i medijskih „istraživača“, koji ovu temu koriste za brzu pažnju i trenutnu medijsku slavu. Lako je prepoznati maliciozno lobiranje pojedinih medija u korist određenih poslovnih grupacija, cilj je stvoriti paniku i pogrešnu sliku o stabilnosti energetskog sistema”, navode iz tog Ministarstva.
Pojašnjvaju da je formiranje rezervi započelo je tokom 2025. godine, nakon što je u decembru 2024. usvojen Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, čime je Crna Gora prvi put uspostavila sistem obaveznih rezervi u potpunosti usklađen sa zakonodavstvom EU.
“Sredstva za formiranje rezervi dolaze iz naknade od tri centa po litru goriva, koja se koristi isključivo za nabavku i održavanje rezervi”, dodaju u saopštenju.
Kako dalje ističu, sistem je organizovan tako da Uprava za ugljovodonike formira 60% rezervi, dok najveći uvoznici naftnih derivata formiraju 40 odsto.
“Čak i dio rezervi koje čuvaju kompanije nijesu njihove privatne zalihe, već državne obavezne rezerve, kojima raspolaže isključivo država i koje se mogu koristiti samo po odluci Vlade Crne Gore”, doaju.
Od ukupnih rezervi: 59,3 odsto se skladišti u Crnoj Gori, u rezervoarskim kapacitetima u Baru, 28,3 odsto u Hrvatskoj i 12,4 odsto u Grčkoj.
“Rezerve koje se nalaze u inostranstvu obezbijeđene su kroz standardni evropski mehanizam tzv. tiketa – ugovor o rezervaciji proizvoda sa mogućnošću povlačenja u svakom trenutku. Takve rezerve nijesu „neoperativne“ i ne mogu biti blokirane, zaplijenjene ili na bilo koji način onemogućene, a sve je pod stalnim nadzorom Evropske komisije”, pojašnjavaju.
Ove rezerve, naglašavaju iz MER-a, predstavljaju ključni mehanizam zaštite tržišta i građana, a njihovim formiranjem Crna Gora je napravila važan iskorak u procesu evropskih integracija. Sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima jedno je od ključnih mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15 – Energetika.
“Ministarstvo apeluje na odgovorno informisanje javnosti. Neprecizni navodi, poluinformacije ili namjerni spinovi ne mogu poništiti činjenicu da država korak po korak gradi sistem strateških rezervi i da će taj proces biti nastavljen do potpunog ispunjenja zakonskih obaveza”,, poručuju.
Poručuju da nema, nijedne naslovne strane, nijednog teksta ni ad hoc analize koja može poništiti ove rezultate.
“To je prosto tako, i građani Crne Gore mogu biti sigurni da država radi planski i odgovorno”, zaključuju.
