To je, u razgovoru za RTV Podgorica, poručila direktorica Direktorata za naftu i gas u Ministarstvu energetike i rudarstva Zorana Sekulić, komentarišući stanje na tržištu goriva i navode o mogućim poremećajima.
– Dio tih poruka treba posmatrati i kao pokušaj pritiska na državu od strane pojedinih tržišnih aktera. Neki manji distributeri nemaju sopstvene skladišne kapacitete i u velikoj mjeri zavise od tržišnih kretanja, pa u ovakvim okolnostima pokušavaju da kroz javni narativ izdejstvuju dodatne pogodnosti – rekla je Sekulić.
Prema njenim riječima, država neće donositi odluke koje bi išle na štetu građana.
– Prvi i osnovni prioritet su građani Crne Gore, a ne profit pojedinih kompanija. Neki od zahtjeva koji se pominju, poput skraćenja obračunskog perioda cijena, u ovom trenutku bi zapravo značili još veće cijene goriva za građane i to je nešto što ne možemo podržati – istakla je Sekulić.
Govoreći o trenutnoj situaciji na tržištu, ona naglašava da u Crnoj Gori nema nestašice goriva niti postoje procjene da bi do nje moglo doći.
– U ovom trenutku u Crnoj Gori nema nestašice goriva niti postoje procjene da bi do nje moglo doći. Tržište je uredno snabdjeveno i građani nemaju razloga za zabrinutost. Naravno, živimo u vremenu ozbiljnih geopolitičkih potresa i svi vidimo koliko brzo globalne okolnosti mogu da se promijene, ali država pažljivo prati situaciju i spremna je da reaguje ako bude potrebno – naglasila je Sekulić.
Cijene goriva, kako objašnjava, prvenstveno zavise od kretanja na svjetskom tržištu naftnih derivata i globalnih okolnosti, zbog čega su oscilacije moguće.
– Cijene goriva se formiraju na osnovu kretanja na svjetskom tržištu naftnih derivata, koja nije uvijek u direktnoj koleraciji sa cijenom nafte i u velikoj mjeri zavise od globalnih okolnosti. Zbog toga je realno očekivati da će tržište i dalje biti pod određenim pritiskom i da su oscilacije moguće – rekla je ona.
Ipak, država ima mehanizme kojima može ublažiti nagle skokove cijena i zaštititi građane kada procijeni da je to potrebno.
– Država ima određene mehanizme kojima može ublažiti nagle skokove cijena i te instrumente koristimo kada procijenimo da je to u interesu građana i stabilnosti tržišta. Podsjetiću da smo takvu mjeru primijenili 2022. godine kada je cijena goriva dostigla 1,78 eura, uz 50 odsto sniženu akcizu – kazala je Sekulić.
Govoreći o predstojećoj turističkoj sezoni, Sekulić ističe da su planovi nabavke za sada stabilni, ali da je u neizvjesnim globalnim okolnostima teško davati dugoročne procjene.
– Distributeri svake godine planiraju povećanu potrošnju tokom ljeta i prema informacijama koje imamo snabdijevanje je stabilno i planovi nabavke su za sada uredni. Međutim, ni jedan ozbiljan analitičar ne može dati tačnu procjenu šta će se dešavati dalje, svaka drugačija izjava ili tvrdnja je vrlo neodgovora i ne postoje parametri kojima se možemo upravljati kada su u pitanju ratni sukobi ili trajanje sukoba – rekla je Sekulić.
Sekulić naglašava i da Crna Gora ima formirane obavezne rezerve naftnih derivata.
– Država trenutno ima formirane obavezne rezerve naftnih derivata u količini od 44.260 metričkih tona, koje čine bezolovni benzin i eurodizel. To predstavlja oko 40 odsto ukupne zakonske obaveze – kazala je ona.
Ukupna obaveza Crne Gore iznosi 112.340 metričkih tona, odnosno količinu koja odgovara 90 dana neto uvoza, što je standard koji važi u Evropskoj uniji.
– Dio rezervi skladištimo u Crnoj Gori, a dio u državama EU kroz standardni evropski mehanizam rezervacije proizvoda, što je uobičajena praksa u Evropi. Te rezerve su u svakom trenutku dostupne državi i mogu se aktivirati odlukom Vlade ukoliko dođe do poremećaja na tržištu – istakla je Sekulić.
Ona podsjeća i da je u Baru najavljen početak realizacije projekta adaptacije i modernizacije državnih rezervoara za skladištenje strateških rezervi naftnih derivata.
– Adaptacija obuhvata tri rezervoara ukupnog kapaciteta 17.600 kubnih metara, koji će služiti za skladištenje strateških rezervi naftnih derivata, jednog od ključnih elemenata energetske sigurnosti svake države – rekla je Sekulić.
Vrijednost investicije iznosi 2,2 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena uz podršku Evropske komisije kroz paket pomoći namijenjen ublažavanju posljedica energetske krize.
– Važno je da građani znaju da Crna Gora ima rezerve i sistem koji ih obezbjeđuje, a taj sistem će se dodatno jačati kako bismo u potpunosti dostigli evropski standard od 90 dana sigurnosnih zaliha – zaključila je Sekulić.
Izvor: Gradski.me