Ambasadori zemalja članica EU na jučerašnjem sastanku odobrili su osnivanje Ad hok radne grupa za izradu Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom.
Premijer Milojko Spajić rekao je da se prvi put od 2013. godine formira radna grupa za izradu Ugovora o pristupanju Evropskoj uniji.
“Zahvalni smo Odboru stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER) koji je odobrio formiranje radne grupe, kao i Kipru, predsjedavajućem EU, na efikasnom postupanju i afirmisanju pocesa proširenja u skladu sa zaslugama”, poručio je Spajić.
Popović navodi u izjavi za naš portal da ključno pitanje nije brzina, već da li je država zaista prešla na primjenu evropskih pravila u praksi.
“Zato je ova odluka važna, ali i ogoljava suštinu procesa: ovo je tačka u kojoj prestaje prostor za simulaciju pregovora, potrebno je usvajanje zakona uz njihovu punu primjenu, dokaz da institucije funkcionišu nezavisno, da pravosuđe odlučuje bez političkog uticaja i da zakon važi jednako za sve”, kaže Popovićeva.
Ocjenjuje da za Crnu Goru osnivanje ad hok radne grupe znači da Evropska unija počinje završnu tehničku obradu procesa pristupanja – odnosno pripremu Pristupnog ugovora kroz pravno sistematizovanje svega što je ispregovarano po poglavljima.
“To u praksi znači da se definišu konkretne obaveze države članice: koje dijelove evropskog prava primjenjuje odmah, gdje postoje prelazni rokovi, koji su eventualni izuzeci, kako će izgledati finansijske obaveze i institucionalno uključivanje u sistem EU od prvog dana članstva. Međutim, suština je da ovaj proces ne ide unaprijed, već isključivo prati zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Bez ispunjenih završnih mjerila, posebno u poglavljima 23 i 24, nema sadržaja koji može ući u Ugovor. Zato ovo nije samo tehnički korak, već jasan indikator da proces ulazi u fazu u kojoj sve zavisi od implementacije. U ovoj fazi se ne vrednuje šta je usvojeno, već da li sistem funkcioniše: da li sudovi odlučuju nezavisno, da li postoji rezultat u borbi protiv korupcije na visokom nivou i da li zakon važi jednako za sve”, ocijenila je Popovićeva.
Drugim riječima, ovo je, kako kaže, tačka u kojoj se odlučuje da li Crna Gora ima dovoljno stvarnih, održivih rezultata da bi oni uopšte mogli biti pretočeni u Pristupni ugovor.
Da će sporazum o pristupanju Crne Gore biti prvi sa novim zaštitnim mehanizmima, kazala je nedavno evropska komesarka za proširenje Marta Kos pred vanjskopolitičkom odborom Evropskog parlamenta (AFET)
„Zaštitne klauzule nijesu ništa novo, ali ovo će biti novo. I ovo je sada povezano sa preispitivanjima politike prije proširenja. EU mora da se pripremi i institucionalno, politički i finansijski“ kazala je Kos.
Popovićeva ukazuje da novi zaštitni mehanizmi predstavljaju unaprijeđeni pristup proširenju koji Evropska unija razvija na osnovu iskustava iz prethodnih proširenja, posebno sa Rumunijom i Bugarskom, gdje se, navodi, pokazalo da formalno ispunjavanje kriterijuma nije uvijek garant njihove pune i trajne primjene.
“Zato kako smo mogli da vidimo iz medija, da se predviđaju zaštitne klauzule koje omogućavaju Uniji da reaguje u slučaju nazadovanja, posebno u oblasti vladavine prava. To uključuje mogućnost faznog uvođenja određenih prava, dodatni nadzor i primjenu korektivnih mjera ukoliko se utvrdi odstupanje od preuzetih obaveza. Suština ovih mehanizama je da osiguraju da reforme budu ne samo usvojene, već i dugoročno održive i primjenjive. Fokus se time pomjera sa formalnog zatvaranja pregovaračkih poglavlja na stvarnu sposobnost države da standarde EU dosljedno primjenjuje i nakon pristupanja. Drugim riječima, članstvo više nije završna tačka procesa, već početak faze u kojoj se kredibilitet države kontinuirano potvrđuje kroz praksu”, pojašnjava ona.
Govoreći o zatvaranju svih poglavlja do kraja godine, Popovićeva kaže da takav scenario u ovom trenutku treba posmatrati kao političku ambiciju, a ne kao izvjesnu dinamiku.
“Zatvaranje svih poglavlja do kraja godine je izuzetno zahtjevan cilj, posebno jer ključna poglavlja i dalje zahtijevaju dubinske, sistemske reforme koje se ne mogu svesti na formalno ispunjavanje obaveza. Evropska unija je jasno poručila da u oblasti vladavine prava nema kompromisa niti ubrzavanja bez konkretnih rezultata. Tehničko zatvaranje poglavlja nema suštinski značaj ukoliko nije zasnovano na stvarnoj primjeni zakona. Ukoliko građani ne osjećaju veću pravnu sigurnost, efikasnije institucije i jednakost pred zakonom, tada se ne može govoriti o stvarnom napretku, već o formalnom ispunjavanju procesa bez njegovog efekta”, istakla je ona.
Crna Gora do sada je zatvorila 14 pregovaračkih poglavlja u pregovorima sa EU.
Navodi da, kada je riječ o 2028. godini, članstvo jeste moguće, ali samo pod uslovom da se prekine sa simuliranjem reformi i da se obezbijedi njihova dosljedna primjena.
“Drugim riječima, ulazak u EU neće zavisiti od rokova, već od toga da li građani u svakodnevnom životu osjećaju konkretne koristi – kroz pravnu sigurnost, funkcionalne institucije i jednake šanse. Bez toga, članstvo gubi svoj suštinski smisao”, naglasila je ona.
Analitičar Predrag Zečević za Portal RTCG kaže da je riječ o izuzetno kompleksnom poslu koji podrazumijeva pravno usaglašavanje svih do sada zatvorenih poglavlja i njihovu transpoziciju u jedinstveni dokument.
“Iako je riječ o dugotrajnom procesu, smatram da je izvodljivo značajan dio tog posla završiti paralelno sa političkim zatvaranjem preostalih poglavlja, ukoliko postoji jasna koordinacija između institucija Crne Gore i Evropske unije. Konkretno, osnivanje ove radne grupe znači da je Crna Gora ušla u završnu, najosjetljiviju fazu pristupnog procesa. To je signal da EU Crnu Goru vidi kao prvog narednog kandidata za članstvo i da se proces više ne posmatra teorijski, već operativno. Drugim riječima, više nije pitanje „da li“, već „kada“ će doći do članstva – pod uslovom da se ispune završni kriterijumi”, kaže on.
Ocjenjuje da novi zaštitni mehanizmi nijesu u potpunosti korektni prema Crnoj Gori.
“Treba podsjetiti da je Crna Gora u mnogim segmentima institucionalno i reformski bila u neuporedivo boljem stanju nego što su bile pojedine zemlje u trenutku prijema u EU, poput Litvanije, Estonije i Letonije, a naročito Bugarske i Rumunije. Uvođenje dodatnih mehanizama kontrole za Crnu Goru može se tumačiti kao pooštravanje kriterijuma koje nije u potpunosti utemeljeno na realnim uporednim pokazateljima, već više na promijenjenoj političkoj dinamici unutar same Evropske unije. Što se tiče zatvaranja svih poglavlja do kraja godine i članstva do 2028. godine, to jeste ambiciozan, ali ne i nemoguć scenario. Međutim, ključni izazov ostaje oblast vladavine prava. Bez vidljivih i mjerljivih rezultata u tom segmentu, teško je očekivati da će politička volja unutar EU biti dovoljna da se proces ubrza. Ako se reforme budu sprovodile dosljedno i bez zastoja, Crna Gora ima realnu šansu da uhvati taj vremenski okvir, ali svaki ozbiljniji politički ili institucionalni zastoj može ga lako pomjeriti”, istilče on.
Odluka o osnivanju Radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU) predstavlja ključnu prekretnicu, poručio je predsjednik Evropskog savjeta, Antonio Košta.
On je, u objavi na mreži X, čestitao Crnoj Gori, navodeći da je danas napravljen veliki korak ka pristupanju države Uniji.
“Odluka o osnivanju Radne grupe za izradu novog Ugovora o pristupanju predstavlja ključnu prekretnicu”, naveo je Košta.
Kako je dodao, po prvi put od 2013. godine, EU pokreće proces narednog proširenja.
Odluka članica Evropske unije (EU) da započnu izradu Ugovora o pristupanje Crne Gore Uniji jasno je priznanje napretka države i podstucaj za ubrzanje reformi, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Odbor stalnih predstavnika država članica EU (COREPER) odobrio je danas formiranje ad hoc radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore EU.
Kos je, u objavi na mreži X, kazala da je to veliki korak ka članstvu Crne Gore u Uniji.
“Mjesto Crne Gore unutar EU sada počinje da dobija svoj oblik. Ovo je veliki korak na putu ka članstvu u Uniji, jasno priznanje napretka Crne Gore i podsticaj za ubrzanje reformi”, navela je Kos.
Kako je dodala, to pruža priliku da se izvuku pouke iz prethodnih proširenja i da se u buduće ugovore o pristupanju uključe novi i snažniji zaštitni mehanizmi kako bi se spriječilo nazadovanje u oblasti vladavine prava i osnovnih vrijednosti.
Izvor: RTCG
