Portal RTCG pitao je Vrhovno državno tužilaštvo zašto je postupak u slučaju ubistva urednika “Dana” proglašen tajnim i imajući u vidu da se približava 22 godine od tog terorističkog atentata koji nije rasvijetljen kako takav postupak doprinosi transparentnosti i saznavanju pune istine o zločinu.
Takođe, i da li su tačne tvrdnje da za tri godine nastupa zastara u ovom predmetu i da nakon tog perioda država neće moći da goni ubice Duška Jovanovića.
“Povodom Vaših pitanja ukazujemo da se u cilju zaštite interesa izviđaja koji je u toku, očuvanja dokaza, kao i zaštite bezbjednosti učesnika u postupku donosi odluka o određivanju tajnosti u pojedinim fazama krivičnog postupka, u skladu sa zakonskim propisima. Pomenute mjere ne predstavljaju odstupanje od principa transparentnosti, kojem težimo u Državnom tužilaštvu, već se preduzimaju kako bi se obezbijedili uslovi za efikasno i neometano vođenje postupka. Vrhovno državno tužilaštvo ističe da je rasvjetljavanje ovog krivičnog djela od posebnog društvenog značaja i da nadležno Više državno tužilaštvo u Podgorici kontinuirano preduzima radnje u cilju potpunog razjašnjenja svih okolnosti događaja”, saopštili su iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Osvrnuli su se i na pitanje zastare.
“U konkretnom slučaju neće doći do zastarjelosti krivičnog gonjenja u periodu koji navodite u Vašim pitanjima. Relativna zastarjelost bi mogla nastupiti samo ukoliko se ne bi preduzimale procesne radnje, što ovdje nije slučaj. S obzirom na to da se radnje kontinuirano preduzimaju, ne postoji opasnost od nastupanja zastarjelosti. U konkretnom slučaju, Državno tužilaštvo postupa u skladu sa zakonom, a javnost će biti blagovremeno obaviještena o informacijama u mjeri koja ne ugrožava tok postupka”, navedeno je u odgovorima.
Da postoji određeni napredak kada je u pitanju postupanje u predmetu formiranom povodom ubistva glavnog i odgovornog urednika ND “Dan“ Duška Jovanovića, predočila je Vlada Crne Gore u Nacrtu Drugog periodičnog izvještaja podnesenog Komitetu za ekonomska, socijalna i kulturna prava Ujedinjenih nacija. Dokument sadrži prikaz mjera i politika u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, uz poseban osvrt na istrage o napadima na novinare.
“Treba istaći da postoji određeni napredak, kada je u pitanju postupanje u predmetu formiranom povodom ubistva glavnog i odgovornog urednika ND „Dan“, a ovo imajući u vidu da je u prethodnoj godini saslušano više lica u svojstvu svjedoka, da je formiran tim državnih tužilaca, koji postupa u tom predmetu, pribavljeni su određeni materijalni dokazi, a dato je više uputstava i naloga za dalja postupanja ovlašćenim policijskim službenicima”, navedeno je u izvještaju koji je u januaru objavljen na sajtu Vlade.
Duško Jovanović je ubijen u noći 27. maja 2004. godine u Podgorici, nakon što je izašao iz redakcije “Dana”.
Iz crnogorskog tužilaštva godinama uvjeravaju da se intenzivno radi na rasvjetljavanju slučaja ubistva Jovanovića, ali odgovornih još nema.
Za saizvršilaštvo je osuđen Damir Mandić iz Podgorice. Osuđen je na 19 godina ali je u međuvremenu tu kaznu izdržao.
Kao mogući učesnik pominjan je i Vuk Vulević iz Berana ali nikada ništa nije sudski dokazano i nijesu nađeni dokazi koji bi upućivali u njegovu umiješanost.
Jovanović je tog 27. maja 2004. godine izašao iz redakcije Dana u Ulici 13. jul i krenuo ka svom automobilu. U trenutku kada je sjeo u vozilo, prišao mu je “golf” tamne boje sa zatamnjenim staklima, iz koga je u njega ispaljeno 16 hitaca iz automatskog oružja.
U oktobru 2015. godine, krivično vijeće Višeg suda u Podgorici osudilo je Damira Mandića na jedinstvenu kaznu od 19 godina zatvora zbog saizvršilaštva u ubistvu Jovanovića, pokušaja ubistva njegovog tjelohranitelja Milorada Mirovića i otmice Miodraga Nikolića.
U maju 2023. godine tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Danka Ivanović Đerić preuzela je istragu o ubistvu Jovanovića.
Sudski nikada nije dokazano jesu li tačni navodi beogradskog “Blica” od prije 15 godina da je puška iz koje je pucano na Jovanovića pripadala “crnom fondu” crnogorske Službe državne bezbjednosti i da je korišćena za “specijalne operacije”, niti se uopšte zna jesu li ti navodi interesovali crnogorske istražitelje.
O pušci je u dokumentarnom filmu “Tajne zločina – ubistvo Duška Jovanovića” iz 2020. godine govorio i istražni sudija u tom predmetu Radomir Ivanović, ističući da je nađena na zadnjem sjedištu “golfa 3” iz koga je 27. maja 2004. godine pucano na novinara. On je opisao da je vozilo nađeno u ulici Svetozara Markovića, gdje su ga ubice ostavile nakon pucnjave, i da je dovedeno u policijski kamp u Zagoriču.
“Tada sam vidio na zadnjem sjedištu automatsku pušku, jer znam šta je oružje, i vidio sam na podu, na sjedištu suvozača, drugu automatsku pušku, s tim što je automatska puška na zadnjem sjedištu imala drveni kundak, i vidio sam na njoj neki natpis koji sam kasnije detaljnije gledao. A donja puška je bila sa tim, da tako kažem metalnim, ‘lomljenim’ kundakom. Moja pretpostavka je odmah bila da to jeste vozilo iz koga je pucano”, rekao je Ivanović.
DNK analiza je kasnije rađena u Visbadenu, i poslužila je u sudskom postupku.
Istraga, međutim, nikad nije otkrila kako su ubice došle do puške, a gravura “piljak” na kundaku, bila je jedini trag.
Ivanović je rekao da je gravura na kundaku urađena vrlo precizno, temeljno i dugo.
“Na toj pušci je bio ugraviran naziv ‘piljak’. To su bila slova, ćirilična, velika. Kasnije sam saznao, kada sam radio na predmetu ‘deportacije’ da je Piljak neka jama kod Foče, gdje su urađene neke nimalo dobre stvari, a da postoji i prezime Piljak na tim prostorima”, kazao je Ivanović.
Beogradska novinarka Tamara Marković-Subota rekla je u istom dokumentarnom filmu da je automska puška, koja je poslužila kao dokaz protiv zasad jedinog osuđenog za ubistvo Jovanovića, Podgoričanina Damira Mandića, po podacima srpskih bezbjednosnih sužbi pripadala tajnom fondu crnogorske službe bezbjednosti.
“Puška je nađena dva dana nakon ubistva Jovanovića, u ‘golfu 3’. Ta puška je bila ključni trag koji je poslužio da se otkrije da je ovo oružje još devedesetih bilo u tajnom fondu crnogorske SDB. Bila je karakteristična po tome što je imala urezan natpis ‘piljak’, i devedesetih godina je data Mandićevom ujaku, Samiru Usenagiću, koji je radio u MUP-u Crne Gore”, rekla je Marković-Subota, ali nije poznato da li aktuelna istraga obuhvata i te detalje.
Izvor: RTCG
