Rekao je da je krajnji cilj izrada oko 3.000 protokola, smjernica i vodiča koji bi trebalo da obezbijede isti kvalitet zdravstvene zaštite u svim ustanovama u Crnoj Gori.
Šimun je kazao da je cilj reforme da se standardizuje zdravstvena zaštita, smanji rizik od neželjenih ishoda i poveća bezbjednost pacijenata.
„Pokrenuli smo, po meni, najvažniji reformski proces u zdravstvenom sistemu u zadnjih više decenija i smatram da će on smanjiti rizik za grešku, povećati izglede za dobar i povoljan ishod liječenja i povećati bezbjednost pacijenata“, rekao je Šimun.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori su i ranije postojali pojedinačni vodiči i smjernice, ali oni nijesu bili standardizovani niti podignuti na nacionalni nivo.
Ministarstvo zdravlja formiralo je komisiju za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata, koju čine stručnjaci iz Crne Gore i regiona, uz podršku Ljekarska komora Crne Gore.
Pored toga, u javnim zdravstvenim ustanovama formirani su multidisciplinarni timovi koji pripremaju protokole, smjernice i vodiče, nakon čega ih dostavljaju komisiji Ministarstva zdravlja na superviziju i usvajanje.
„Suština je da zdravstveni radnici imaju pred sobom set jasnih koraka i pravila kako pružiti zdravstvenu njegu u odgovarajućoj oblasti, kako bi se smanjio rizik od neželjenih ishoda i povećala bezbjednost pacijenata“, kazao je Šimun.
On je naveo da će standardizovani protokoli omogućiti da pacijenti dobijaju jednak kvalitet zdravstvene zaštite bez obzira na to u kojoj se ustanovi ili opštini liječe.
Ukoliko se protokoli ne budu poštovali, kako je istakao, biće jasno utvrđena odgovornost pružaoca zdravstvene usluge.
Šimun je podsjetio da je u saradnji sa World Health Organization prošle sedmice dodijeljeno oko 80 sertifikata zdravstvenim radnicima obučenim u oblasti kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata.
Prema njegovim riječima, za dva mjeseca usvojeno je 140 protokola iz prioritetnih oblasti, uključujući ginekologiju, akušerstvo, hirurgiju, urgentnu medicinu, pedijatriju, psihijatriju i onkologiju.
„Još 160 protokola je pripremljeno i očekujem da budu usvojeni u narednih nekoliko sedmica. Praktično, za dva mjeseca smo odradili oko 300 dokumenata“, rekao je Šimun.
Među usvojenim dokumentima izdvojio je nacionalne protokole za ranu dijagnostiku i liječenje sepse kod odraslih i djece, neonatalnu njegu, reanimaciju novorođenčadi, kao i protokole za preeklampsiju, eklampsiju i vaginalni porođaj.
Kako je pojasnio, protokoli će u formi algoritama biti postavljeni u ambulantama, operacionim salama i porodilištima, kako bi zdravstvenim radnicima olakšali donošenje brzih i kvalitetnih odluka.
Govoreći o kadrovima, Šimun je kazao da je broj ljekara u javnom zdravstvenom sistemu povećan sa 1.975 krajem 2023. godine na 2.150.
„Što se tiče ljekara, taj odliv se smanjio, između ostalog zbog boljih finansijskih uslova, boljih uslova rada i većih mogućnosti za edukaciju i specijalizacije“, rekao je Šimun.
Dodao je da najveći izazov ostaje neravnomjerna raspodjela ljekara, posebno na sjeveru Crne Gore.
Govoreći o listama čekanja, ministar je naveo da u Dječjoj bolnici ranije nije postojao transparentan sistem zakazivanja pregleda.
„Novo rukovodstvo dječje bolnice uvelo je sistem koji će učiniti termine vidljivim izabranim ljekarima na duži period, ne samo na mjesec dana“, kazao je Šimun.
On je istakao da je riječ o modelu koji je već dao rezultate u Klinički centar Crne Gore, te da očekuje iste efekte i u Dječjoj bolnici.
Izvor: RTCG
