On je na 20. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja promovisao knjigu „Nediplomatski životi“, koju je napisao zajedno sa suprugom Lin Montgomeri.
Vilijam Montgomeri je karijerni diplomata. Tokom duge karijere bio je američki ambasador u Bugarskoj, Hrvatskoj i SR Jugoslaviji. Službovao je u drugim američkim misijama, uključujući rad u Sovjetskom savezu. Kao vojnik učestvovao je u Vijetnamskom ratu. Od 2001. do 2004. godine bio je ambasador u Beogradu, dok je prije zvanične obnove diplomatskih odnosa između SAD i SRJ na ambasadorskom nivou bio šef misije. U razgovoru za naš list istakao je da je dobro ponovo biti u Crnoj Gori, koju je opisao kao fascinantnu zemlju, ali i zemlju punu izazova.
– U Crnoj Gori postoje dva glavna izazova. Prvi je što ovdje imate više etničkih grupa, sa interesima koji su nekad zajednički, a nekad su različiti. Takođe, imate više religija i vjerskih zajednica, opet sa interesima koji su ponekad slični, a ponekad različiti. Drugi izazov, sa kojim se suočavaju sve države na svijetu, predstavlja korupcija – rekao je Montgomeri.
Crna Gora se približava značajnom jubileju – 20 godina od obnove nezavisnosti. Da li je Crna Gora danas država kakvu ste Vi i Vaše kolege iz diplomatskog kora tada zamišljali?
Prije svega treba jasno naglasiti da je referendum bio ideja naroda u Crnoj Gori, makar jednog njegovog dijela. To nije bio naš predlog, niti bilo šta slično. Ali smo se nadali da će rezultat biti snažnija i nezavisna država. I mislim da se to dogodilo. Naravno, izazovi postoje. Ali, kada pogledam vaš napredak kao nezavisne države, vaše članstvo u NATO-u i približavanje Zapadu, mislim da ste na dobrom putu.
Smatrate li da je Crna Gora tokom ovih 20 godina uspjela da izgradi snažne institucije koje su nezavisne od političkih elita i njihovih interesa?
Dva velika izazova stoje pred Crnom Gorom. Jedan je da vaše etničke grupe sarađuju i žive skladno, isto važi i za vaše religije. To je problem na koji sada treba da se fokusirate. Dodao bih i to da svaka zemlja na svijetu ima problem sa korupcijom, uključujući svakako i SAD. Izazov koji imate ovdje jeste kako se nositi sa korupcijom na način koji će je obeshrabriti, ali i kako sagledati korupciju iz prošlosti da bi se vidjelo da li su potrebne neke promjene. Jedan od naših propusta u pomaganju promjena u različitim državama bio je taj što mi u SAD nismo posvetili dovoljno pažnje kriminalu i korupciji.
Iz Vaše perspektive, da li je put samostalnosti opravdao ekonomska očekivanja građana, ili je država ostala zarobljena u tranzicionim problemima?
Čini mi se da je određeni napredak svakako ostvaren. Ako pogledate Podgoricu danas, u poređenju sa periodom od prije 20 godina, vidjećete mnogo napretka. I to nas opet vraća na izazove o kojima sam govorio – vaše etničke grupe moraju sarađivati, vaše vjerske zajednice moraju sarađivati. U mjeri u kojoj to budu činile, imaćete više uspjeha. Ako ne budu, imaćete probleme.
Kako vidite budućnost Crne Gore u narednoj deceniji?
Najveća prepreka vašem pristupanju Evropskoj uniji jeste zamor od proširenja unutar same Evropske unije i njena nespremnost da prima nove članice. Tokom godina smo vidjeli, kako se EU širila, da su zahtjevi prema novim potencijalnim članicama postajali sve veći. Tako da, s jedne strane, imate funkcionere Evropske unije koji dolaze i govore o velikom napretku koji je ostvaren. S druge strane, na najvišem nivou Evropske unije, ja sam pomalo skeptičan kada je riječ o njihovoj stvarnoj spremnosti da prihvate nove članice. Sa pozitivne strane, čini se da je Crna Gora trenutno država za koju većina ljudi smatra da ima najveće šanse da dobije punopravno članstvo.
Kurti namjerno provocira Srbe
Montgomeri se osvrnuo i na situaciju u regionu, gdje i dalje postoje krizna žarišta, među kojima se svakako ističe Kosovo.
– Polazna tačka je to da Zapad – Sjedinjene Američke Države i Evropska unija – moraju biti mnogo stroži prema Albinu Kurtiju i kosovskim Albancima, jer mislim da oni namjerno provociraju tamošnje Srbe. Oni bi zapravo voljeli da Aleksandar Vučić i srpska vojska osjete potrebu da intervenišu. Voljeli bi da se to dogodi. Zato treba odati priznanje Srbiji što je ostala po strani. Međutim, moramo izvršiti veći pritisak na Kurtija, jer je srpsko stanovništvo tamo sada malobrojno i sve se više smanjuje. Trebalo bi više da radimo na njegovoj zaštiti – ocijenio je Montgomeri.
Izvor: Dan
