Sadržaj
To je “Vijestima” zvanično potvrđeno iz Ministarstva pravde i Udruženja banaka.
Povod za pitanja redakcije bila su različita tumačenja izmijenjenog člana 103 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, koja su se pojavila u javnosti nakon usvajanja zakonskih izmjena sredinom maja.
Izmjenama člana 103 je definisano da “izvršenje na zaradi, minimalnoj zaradi i penziji, kao i naknadi umjesto zarade može da se odredi i sprovede do iznosa od jedne trećine tih primanja”.
I Ministarstvo pravde i Udruženje banke pojašnjavaju da se ova izmjena odnosi isključivo na prinudnu naplatu potraživanja, odnosno na izvršni postupak kada dužnik ne izmiruje svoje obaveze, a ne na uslove za odobravanje kredita.
“Banke će i dalje odobravati kredite u skladu sa važećim propisima, svojim internim pravilima i individualnom procjenom kreditne sposobnosti svakog klijenta. Visina dozvoljenog kreditnog opterećenja i dalje će zavisiti od ukupne procjene finansijske situacije klijenta, njegovih prihoda, postojećih obaveza i drugih relevantnih faktora. Dakle, odgovorno kreditiranje se zasniva na sveobuhvatnoj procjeni kreditne sposobnosti klijenta. Banke će svaki kreditni zahtjev razmatrati pojedinačno, u skladu sa važećim propisima, internim pravilima i principima odgovornog upravljanja rizicima”, istakla je Direktorica udruženja banaka Marija Šuković.
Usklađivanje sa Zakonom o radu
Iz Ministarstva pravde ova izmjena nije rezultat usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, već potrebe za usaglašavanjem domaćih propisa koji uređuju zaštitu primanja građana. Naime, pitanje ograničenja dijela zarade koji može biti predmet izvršenja bilo je uređeno na drugačiji način u Zakonu o radu nego u Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, što je u praksi moglo dovesti do različitog tumačenja i primjene ovih propisa.
“Iz tog razloga bilo je neophodno uskladiti ova dva zakonska rješenja kako bi se obezbijedila pravna sigurnost i jedinstvena primjena propisa. Izmjenom člana 103 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju uspostavljeno je jedinstveno zakonsko rješenje u pogledu ograničenja izvršenja na zaradi, minimalnoj zaradi, penziji i naknadi umjesto zarade, čime su otklonjene postojeće neusklađenosti između dva zakona”, kazali su iz Ministarstva pravde kojim rukovodi ministar Bojan Božović.
Iz ovog Vladinog resora su pojasnili da izmjene Zakona o izvršenju i obezbjeđenju uređuju isključivo ograničenja u postupku prinudnog izvršenja, odnosno maksimalni dio primanja koji može biti predmet izvršenja radi namirenja potraživanja.
“Ove odredbe ne uređuju uslove pod kojima banke odobravaju kredite niti propisuju maksimalno dozvoljeno učešće mjesečne rate u primanjima klijenta. Kreditna sposobnost građana, kao i kriterijumi za odobravanje kredita, uređuju se posebnim propisima i internim pravilima banaka, uz primjenu propisa kojima se uređuje bankarsko poslovanje i zaštita korisnika finansijskih usluga”, istakli su u Ministarstvu pravde.
Prilagođavanje poslovanja
Šuković je kazala da izmjene Zakona o izvršenju i obezbjeđenju prvenstveno se odnose na postupak prinudne naplate u slučajevima kada klijent ne izmiruje svoje obaveze i da je ključna promjena da se prinudna naplata iz zarade, minimalne zarade, penzije i naknade umjesto zarade, sada može sprovoditi do iznosa od jedne trećine tih primanja.
“Za banke to znači da će biti potrebno prilagoditi određene interne procese i procedure novom zakonskom okviru, kao i da u slučaju prinudne naplate potraživanja putem obustava na zaradama, postupak naplate može trajati duže u odnosu na ranije propisano rješenje. Izmjene ove vrste dodatno potvrđuju značaj kvalitetne procjene kreditne sposobnosti klijenata i efikasnog upravljanja kreditnim rizikom. Kao i do sada, banke će svoje poslovanje usklađivati sa važećim propisima, s ciljem da obezbijede odgovorno kreditiranje, zaštitu klijenata i očuvanje stabilnosti finansijskog sistema”, kazala je Šuković, dodajući da je važno razumjeti da ova zakonska izmjena ne uređuje kriterijume za odobravanje kredita, već isključivo način sprovođenja prinudnog izvršenja u slučaju neizmirivanja obaveza.
Prema njenim riječima izmjene regulatornog okvira predstavljaju sastavni dio razvoja savremenog finansijskog sistema i zahtijevaju kontinuirano prilagođavanje poslovnih procesa.
“Stabilan i otporan bankarski sektor u Crnoj Gori ima kapacitet da odgovori takvim promjenama, uz očuvanje visokih standarda upravljanja rizicima, zaštite klijenata i finansijske stabilnosti. Banke će nastaviti da budu pouzdan partner građanima i privredi, pružajući finansijsku podršku razvoju ekonomije, prije svega kroz odgovorno i održivo kreditiranje”, poručila je Šuković.
“Vijesti” su u vezi sa izmjenama zakona kontaktirale i sa Komorom javnih izvršitelja koja nije odgovorila na pitanja redakcije.
Nema retroaktivne primjene zakona
Iz Ministarstva pravde je pojašnjeno da izzmjene Zakona o izvršenju i obezbjeđenju nemaju retroaktivno dejstvo, budući da nije propisano da se primjenjuju na pravne odnose nastale prije njihovog stupanja na snagu.
“Shodno tome, rješenja o izvršenju koja su donijeta u skladu sa ranije važećim zakonom nastaviće da se izvršavaju na način i u obimu kako je to tim rješenjima određeno, odnosno neće biti potrebe za izmjenom već donijetih rješenja o izvršenju samo zbog izmjene člana 103. Nova zakonska odredba primjenjivaće se na postupke izvršenja koji nisu okončani odnosno koji su pokrenuti nakon stupanja na snagu izmjena Zakona”, kazali su iz Ministarstva pravde.
Izvor: Vijesti
